Grupa građana ide peške iz Novog Sada za Sremske Karlovce
Obeležavanju 30 godina od stradanja u akciji “Oluja” u Sremskim Karlovcima prisustvovaće državni vrh Srbije i Srpske
Blic
Trideseta godišnjica od zločinačke akcije “Oluja” obeležava se u 19.30 u Sremskim Karlovcima, pod nazivom “Oluja je pogrom – Pamtimo zauvek”, a na skupu će govoriti predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik dok će parastos stradalima služiti patrijarh Porfirije.
Foto: NENAD MIHAJLOVIĆ (HO) / Tanjug
Kako su poručili u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Sremski Karlovci, kao vekovno saborno mesto srpskog naroda i simbol duhovne snage i kulturnog identiteta, biće domaćin centralnog državnog obeležavanja jednog od najtragičnijih pogroma nad srpskim narodom u novijoj istoriji – akcije “Oluja”.
Obeležavanju tri decenije od “Oluje” prisustvovaće i premijer Đuro Macut.
Grupa građana krenula pešice iz Novog Sada u Sremske Karlovce
Inače, grupa građana okupila se oko 15 sati u Novom Sadu odakle je pešice krenula u Sremske Karlovce na obeležavanje 30 godina od stradanja u “Oluji”. Tom prilikom nosili su srpske zastave i transparent na kome je pisalo “Oluja je genocid”.
Foto: NENAD MIHAJLOVIĆ (HO) / Tanjug
– Danas obeležavamo Dan sećanja na zločinačku akciju “Oluja” koju je sprovela Hrvatska 1995. kada je progonjeno 250.000 Srba, a 2.500 je proterano i ubijeno. Mi moramo da sećamo toga, moramo da imamo istoriju sećanja, tako da ovo je izuzetno važna stvar. Posebno me raduje što danas iza sebe vidim puno mladih ljudi koji nisu ni bili rođeni kada je Oluja bila izvršena. I meni je izuzetno drago da mi čuvamo to sećanje jer je to zaista važno za srpski narod – rekao je Dane Basta, pokrajinski sekretar za spor pre polaska iz Novog Sada u Sremske Karlovce.
Berliner Cajtung: Između Hrvatske i Srbije “ostaje dubok jaz”
I nemački dnevnik “Berlinner cajting” (Berliner Zeitung) je u današnjem broju analizirao odnose Hrvatske i Srbije 30 godina nakon “Oluje”. Kako stoji u tekstu, između Hrvatske koja tu akciju slavi i Srbije koja zbog nje tuguje, “ostaje dubok jaz, a ono što nedostaje je zajednički jezik o prošlosti”.
Episkop Heruvim služio parastos žrtvama “Oluje” u Vukovaru
Episkop osečkopoljski i baranjski Heruvim služio je jutros u Svetonikolajevskom hramu u Vukovaru liturgiju i parastos nevinim žrtvama “Oluje” i istakao da se veliko stradanje srpskog naroda oseća i u današnjim danima tuge i boli kroz koje prolazimo.
Foto: str / Tanjug
On je istakao da ovaj parastos jeste simbol i spomen na stradanje srpskog naroda na prostoru Banije, Korduna, Like i Dalmacije.
– Ne možemo danas biti radosni, niti imati naročite pozitivne emocije, ali iz ovog velikog prostranstva tuge u koje je smešten sav naš svetosavski rod, treba da gledamo ka Hristu, kao večnom dobru, kao svetlosti koja će obasjati tamu svega onoga kroz šta je naš narod prošao, počevši od ovog nesrećnog egzodusa koji se desio, kada je, gotovo u danu, naša otadžbina Srbija postala večno stanište našem mučeničkom i stradalnom krajiškom narodu, – rekao je episkop Heruvim.
Linta: Zabraniti Hrvatskoj da slavi “Oluju”
Miodrag Linta. predsednik Saveza Srba iz regiona, smatra da bi Srbija trebalo da traži od međunarodne zajednice da se u Hrvatskoj zabrani obeležavanje zločinačke akcije “Oluja”, odnosno da se slave dva državna praznika – Dan pobede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, između ostalog, zbog, kako kaže, činjenice da ta hrvatska vojna akcija ima elemente genocida.
Foto: Jadranka Ilić / Tanjug
– “Oluja” jeste ne samo najveće etničko čišćenje u Evropi posle Drugog svetskog rata, već je to zločin koji traje punih 30 godina. Ta zločinačka akcija ima elemente genocida, a dokaz za to je taj famozni sastanak na Brionima 31. jula 1995. godine kada je Franjo Tuđman rekao da Srbima treba naneti takve udarce da praktično nestanu sa svojih etničkih područja”, rekao je Linta za Tanjug povodom 30 godina od hrvatske vojne akcije “Oluja”.
Hrvatski napad na tadašnju Republiku Srpsku Krajinu i proterivanje celokupnog srpskog stanovništva sa prostora koji su Srbi nastanjivali vekovima počeo je u zoru 4. avgusta 1995. godine i trajao do 7. avgusta.
Prema podacima Dokumentaciono informacionog centra “Veritas”, u “Oluji” je sa prostora Republike Srpske Krajine proterano više od 220.000 Srba, a više od 1.900 ih je ubijeno, pri čemu su počinjeni brojni zločini.
Bio je to najveći egzodus civila u Evropi posle Drugog svetskog rata.