Prištinski premijer Aljbin Kurti najavio je izgradnju dva nova mosta preko Ibara.
Analitičari smatraju da su ove najave deo predizborne kampanje i da nemaju suštinsku podršku.
Ideja da za saobraćaj otvori postojeći most na Ibru prošlog leta neslavno je završena, pa je prištinski premijer Aljbin Kurti smislio novu – da sagradi nova i to dva. Analitičari, međutim, ocenjuju da je reč o predizbornoj šarenoj laži, da nema ovlašćenja za te poteze, i ukazuju da tu odluku treba da odobre stanovnici Kosovske Mitrovice.
Foto: AP/ Arturo Holmes, Tanjug str / Ringier
Ognjen Gogić, politikolog iz Prištine, kaže za „Blic“ da se radi od predizbornom triku koji je namenjen albanskim biračima pred lokalne izbore.
Blic preporučuje
– Lokalni izbori su zakazani za 12. oktobar. Kurti na taj način pokušava da mobiliše Albance i Bošnjake u Severnoj Mitrovici, ali prvenstveno i Albance u Južnoj Mitrovici u nameri da preuzme lokalnu vlast – napominje Gogić.
Drugi razlog, dodaje on, što se ova tema ponovo otvara tokom leta je dolazak albanske dijaspore kod koje Kurti stiče poene ovakvim potezima.
– Iza tog „infrastrukturnog projekta“ stoji kosovska Vlada koja je u tehničkom mandatu i dve opštine vlasti u dve Mitrovice kojima uskoro ističe mandat. Niko od njih nema legitimitet da bilo šta novo pokreće. To znaju i oni tako da ova najava služi samo u dnevno – političke svrhe i od njene realizacije verovatno neće biti ništa posle lokalnih, a možda i parlamentarnih izbora na jesen – ističe Šeholi.
Foto: Vlada privremenih kosovskih institucija / Tanjug
Fatmir Šeholi, direktor Instituta za afirmaciju međuetničke odnose iz Prištine, kaže za „Blic“ da građani Mitrovice treba da odluče i da pre otvaranja novih treba rešiti situaciju sa postojećim mostom na Ibru.
– Smatram da prvo treba da otvorimo most na Ibru koji je postojeći, i da sloboda kretanja i ljudi bude u skladu sa evropskim standardima. Svaka druga varijanta treba da dobije saglasnost građana preko izabranih odbornika u skupštini opštine i uz potpunu saglasnost međunarodnog faktora na Kosovu – napominje Šeholi.
„Građani treba da odluče“
On podseća da je prištinski premijer Kosova Albin Kurti, nakon posete tadašnjeg šefa CIA, prošle godine odustao od otvaranja mosta na Ibru.
– Sami građani opštine treba da budu oni koji će odlučiti da je otvaranje mosta na Ibru pozitivni pomak za sve njih i da sve zajednice koje žive u toj opštini imaju dobit od otvaranja mosta – kaže Šeholi.
Kurtijevo „Samoopredeljenje“ je prošle nedelje najavilo izgradnju dva nova mosta preko reke Ibar, sa leve i desne strane postojećeg. Iz Evropske unije su poručili da nisu uključeni u ovaj projekat, niti su upoznati s njim, ali da se svaka odluka o izgradnji infrastrukture preko reke Ibar „mora doneti pažljivo i inkluzivno, uz potpuno uključivanje svih zajednica na koje se to odnosi“.
Istim povodom , i KFOR je rekao da je ta tema izvan nadležnosti KFOR-a.
Foto: Sava Radovanović / Tanjug
A šta kažu tamošnji Srbi?
Odbornik u Skupštini opštine Severna Mitrovica, Dušan Milunović, smatra da su ovi mostovi nepotrebni, te da o njihovoj potrebi niko nije konsultovao građane. Dodaje da se o izgradnji novih mostova nije razgovaralo ni na sednicama Skupštine opštine.
Prema oceni Milunovića, postoje mnogo važnija pitanja kojima lokalne vlasti u Severnoj Mitrovici treba da se bave, te dodaje da će se izgradnja ovih mostova „negativno odraziti na celokupnu situaciju“.
– Da smo sve rešili od gradskih pitanja, kao što su putevi, kanalizacija, infrastruktura, da je došlo vreme za izgradnju mostova, ja bih to razumeo. Ali, nažalost, situacija na terenu nije takva – rekao je za RSE Milunović.
Foto: Sava Radovanović / Tanjug
Umesto spajanja, simbol razdvajanja
Iako bi mostovi trebalo da spajaju ljude, sa ovim na Ibru to nije slučaj. On deli Kosovsku Mitrovicu na južni deo grada, gde žive Albanci, i severni deo, u kojem 95 odsto stanovništva čine Srbi.
Prve barikade na ovom mostu su postavljene 2011. godine od strane lokalnih Srba u znak protivljenja Prištini da uspostavi vlast na severu. Onda su barikade 2014. zamenjene betonskim žardinjerama sa drvećem, koje su lokalne vlasti nazvale „Park mira“. Ovaj park je uklonjen 2016, nakon čega je most trebao da bude pušten za saobraćaj.
Albanci su ranije više puta preko tog mosta pokušavali da upadnu u severni deo grada gde žive Srbi, zbog čega je dolazilo do sukoba, a most neprekidno čuvaju italijanski karabinjeri iz sastava Kfora.
Vlasti u Prištini uporno najavljuju njegovo otvaranje, čemu se oštro protive EU, OEBS, Euleks, Kfor, SAD, navodeći da ta tema mora da bude deo dijaloga Beograda i Prištine uz posredstvo EU. Poslednji takav pokušaj desio se u avgustu prošle godine.
Otvaranje je dogovoreno 2014. godine, usledila je revitalizacija a u međuvremenu je rok pomeren za januar 2017. Revitalizacija je završena tek u junu 2018. godine, a most, u koji je uloženo 1,5 miliona evra, nikada nije otvoren za motorna vozila, već samo za pešake.