Arno Gujon je otkrio spomenik posvećen tragičnom brodolomu srpskih vojnika iz Prvog svetskog rata.
Na brodu se nalazilo 500 srpskih kadeta oficirske škole, uključujući Milunku Savić, od kojih je većina spašena.
Blic
Arno Gujon, direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Srbije, otkrio je spomenik posvećen tragičnom brodolomu srpskih vojnika na francuskom brodu “Le Polenizijan” u vodama Malte tokom Prvog svetskog rata.
Foto: Marko Petrović / Tanjug
Tom prilikom Arno Gujon je podsetio da se na brodu nalazilo 500 srpskih kadeta oficirske škole, u pratnji potporučnika Tajsića i čuvene ratne heroine, narednice Milunke Savić, srpske “Jovanke Orleanke”.
Blic preporučuje
NEZABORAVNO LETO ZA DECU IZ SRPSKIH ENKLAVA Mališani sa KiM doputovali u Beograd: Prvi put otkrivaju čari glavnog grada
MILUNKA SAVIĆ DOBILA SPOMENIK U BEOGRADU Vučević: “Po ovoj srpskoj heroini čitav svet može da razume koliko Srbi cene i ljube slobodu”
– Bilo je to 10. avgusta 1918. godine. Nemački torpedo je, tačno u 11 sati, potopio francuski transportni brod, koji je prevozio naše najmlađe oficire koji su iz Bizerte plovili ka bojištima Solunskog fronta. Poginulo je najmanje 17 osoba, uključujući 11 članova francuske posade, potporučnika Tajsića i dva srpska kadeta, dok je većina preživelih, uključujući Milunku Savić, spašena i zbrinuta na Malti. Njoj i njenim saborcima je ukazana neophodna pomoć i oni su preživeli uveliko zahvaljujući plemenitosti tadašnje generacije Maltežana – rekao je Arno Gujon.
“Nema živih svedoka, ali postoji jaka svest o podvizima”
Dodao je da su Milunka Savić i mladi oficiri ostali da se, nakon oporavka u malteškoj bolnici, iz sve snage bore u možda i ključnoj ofanzivi čitave savezničke vojske – na bojištima Solunskog fronta, u presudnoj ofanzivi koja je skratila i pobednički završila Veliki rat.
Foto: Marko Petrović / Tanjug
– Više nema živih svedoka iz 1918. godine, ali zato postoji jaka svest o podvizima iskovanim zajedništvom u poslednjim mesecima pobedničkog završetka Prvog svetskog rata. Zbog toga se ovaj dan u avgustu, pre tačno 107 godina, smatra kamenom temeljcem prošle i buduće prijateljske veze srpskog i malteškog naroda. Ova komemorativna ploča je postavljena kao neprolazno svedočanstvo da gleda na mesto gde je brod potonuo i gde sada počiva na dnu mora, na dubini od 65 metara – rekao je Gujon.
“Mesto na kome se nalazi ovaj spomenik je mesto prave kulturne diplomatije”
On je izjavio da je mesto na kojem se nalazi ovaj spomenik, a to je Marsaskala, mesto prave kulturne diplomatije, jer ono povezuje Srbiju sa Maltom i Francuskom budući da su osim srpskih vojnika na tom mestu pre 107 godina nastradali i svi Francuzi koji su upravljali tim brodom.
– Država Srbija je preko Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju finansirala ovaj projekat koji je ideja naše zajednice koja živi na Malti, a koja je mnogobrojna – oko 15.000 Srba živi ovde i zato smo pre dve godine otvorili ovde četiri dopunske škole za decu. Izuzetno je važno što je Srbija prepoznala taj projekat, zato što je to prvi projekat koji povezuje na kulturnom i istorijskom nivou naše dve države, Maltu i Srbiju – rekao je Gujon medijima.
U saopštenju Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Srbije navodi se da je svečana ceremonija održana u mestu Marsaskala na jugu ove ostrvske države u prisustvu malteškog ministra kulture Ovena Bonicija, visokih predstavnika francuske ambasade, lokalne samouprave i srpsko-malteške zajednice.
Spomenik je postavljen pod pokroviteljstvom Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju u saradnji sa srpskom zajednicom na Malti, Edukativnim i kulturnim centrom “Sveta Jelena Anžujska”, Odeljenjem za podvodno kulturno nasleđe “Heritage Malta” i lokalnim savetom Marsaskale.
(Tanjug)