Parada kojom hrvatska vlast slavi operaciju “Oluja” održaće se danas u Zagrebu
Učesnici i gosti biće predstavnici brojnih zemalja NATO
Crna Gora, zajedno sa Italijom i Slovenijom, odlučila je da ne pošalje vojne predstavnike na vojnu paradu u Zagrebu povodom obeležavanja 30 godina od hrvatske operacije „Oluja”. Ta odluka, kako ocenjuju mediji, predstavlja jasan prekid prakse učešća u događajima koji imaju karakter slavljenja etničkog čišćenja srpskog stanovništva.
Foto: Antonio Bat / EPA;
Parada, koju će hrvatska vlast organizovati kao centralni događaj povodom tri decenije od operacije „Oluja”, održaće se 31. jula u Zagrebu. Učesnici i gosti biće predstavnici brojnih zemalja NATO-a, ali bez predstavnika Crne Gore, Italije i Slovenije.
Operacija „Oluja”, koja se u Hrvatskoj slavi kao Dan pobede, Dan domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, u srpskoj javnosti se doživljava kao tragedija srpskog naroda – zbog proterivanja više od 200.000 Srba iz Krajine i stotina ubijenih.
Odluka Podgorice da se uzdrži od učešća tumači se kao poruka da Crna Gora ne želi da bude deo proslava koje se doživljavaju kao revizionističke i uvredljive za srpske žrtve. U medijima se navodi da ovaj potez predstavlja prvi jasniji otklon od učešća u manifestacijama koje imaju nacionalistički karakter, a u kojima je Crna Gora u prethodnim godinama učestvovala, bilo simbolično ili na nivou vojnih atašea.
Hrvatska paradu predstavlja kao simbol “oslobođenja teritorije”
Dok je Hrvatska paradu predstavila kao veličanstveni simbol „oslobođenja teritorije”, u Srbiji i široj srpskoj javnosti događaj je izazvao novi talas bolnih sećanja. Srpske institucije, organizacije i javnost osudile su paradu kao proslavu ratnog zločina i etničkog čišćenja.
Izostanak predstavnika Crne Gore, Italije i Slovenije dobio je pažnju i kao mogući pokazatelj novog pristupa unutar evropskog prostora – u kojem se ne relativizuju žrtve u korist diplomatskog protokola.
Foto: dts Nachrichtenagentur / imago stock&people / Profimedia
Odluka Vlade Crne Gore da ne učestvuje u proslavi operacije „Oluja” u Zagrebu predstavlja prekid sa dosadašnjom praksom i jasno iskazanu distancu prema manifestacijama koje mogu biti doživljene kao uvreda za žrtve i preživele. Istovremeno, ovaj potez može biti shvaćen i kao poruka odgovornosti i senzibiliteta u regionalnoj politici sećanja, ali i kao diplomatski signal o neophodnosti uvažavanja svih stradanja – bez obzira na nacionalnost.
(Politika)