Od početka protesta studenti su ponavljali da ih politika ne zanima i da ne žele da budu politički akteri. Zato njihov novi zahtev za vanrednim izborima predstavlja veliki zaokret.
Blic preporučuje
– Promena stava studenata dolazi kao rezultat promenjenog stanja na terenu. Inicijalni zahtevi nisu bili ispunjeni i nije bilo dovoljno pritiska na vlast da te zahteve ispuni. Studenti sada doživljavaju vanredne izbore kao jedino moguće rešenje. To je logičan i korektan zahtev – tražiti političke promene kada postoje neispunjeni zahtevi“, rekao je izvršni direktor Cesida Bojan Klačar za „Blic uživo“.
Foto: screenshot
Ističe i da je „vreme za traženje izbora prošlo“.
– Bilo bi bolje da su studenti tražili izbore u situaciji kada su imali masu od 200 ili 300 hiljada ljudi iza sebe, nego da to rade kroz jedno saopštenje na Instagram stranici. Najbolji periodi za ovaj zahtev su prošli, rekao je Bojan Klačar.
Kada je zahtev za izborima imao smisla?
Kako kaže, bilo je nekoliko ključnih trenutaka kada je zahtev za vanrednim izborima imao najviše smisla:
1. Ostavka premijera Miloša Vučevića: To je bio trenutak kada Srpska napredna stranka nije donela finalnu odluku o svom pravcu, što je bilo idealno vreme za pritisak.
2. Period oko 15. marta: Kada su studenti imali najveći broj ljudi na protestima.
3. Period kada su izbori bili nuđeni od strane vlasti
„Danas su okolnosti drugačije„, kaže Klačar.
„Manevarski prostor za vladajuću koaliciju je veći, pritisak je manji. Vladajuća koalicija sada ne mora da brine o velikim problemima s početka godine kao što su blokade u srednjim i osnovnim školama ili organizovani protesti poljoprivrednika i advokata. Zato je zahtev za vanrednim izborima sada teže ostvariv.“
Foto: Una Škandro / Ringier
Mogući datumi za naredne parlamentarne izbore
– Verovatno ni sama Srpska napredna stranka u ovom momentu ne zna tačan period u kojem će izbori biti održani. Dva visoka funkcionera su rekli da će to biti krajem 2026. godine. Ja stvarno verujem da datum kao takav nije preciziran. Još uvek ne može da se na duže staze predviđa politički ishod. Stvari se i dalje dešavaju u relativno zgusnutom vremenskom periodu. Menjaju se stvari na nedeljnom nivou, i dalje imamo veliku produkciju različitog političkog sadržaja, kaže Klačar.
Smatra i da su vrata „otvorena“ za sve termine osim momentalnih izbora
– Ono što jeste u interesu vlasti je da oni ta vrata ne zatvore. Vrata su zatvorena samo za te momentalne izbore kako je traženo u početnom zahtevu. Jasno je da izbori neće biti u junu ili početkom jula, ali bi svi drugi termini mogli biti otvoreni„, naglasio je Klačar i dodao:
– Vrlo važno je pomenuti da 2027. godine idu predsednički izbori i vlast bi verovatno želela da spoji ta dva izborna procesa u jedan.
Foto: Una Škandro / Ringier
Vlast ima sigurnu prednost u odnosu na opoziciju i sve druge aktere, smatra Bojan Klačar.
– U bilo kojoj trci vlast može da odredi kada ta trka startuje, što Srpska napredna stranka verovatno želi da iskoristi za najbolji mogući termin iz svog ugla. Sigurno je da će biti određena radikalizacija, i verovatno ćemo svedočiti sličnim akcijama kao što su bile blokade dva mosta tokom vikenda. Iako verujem da će takvih akcija biti i u narednom periodu, verovatno s manjom energijom i brojem ljudi, vlast ne bi trebalo da misli da su se ti ljudi povukli, izgubili ili pasivizirali, objašnjava Klačar.
„Motivacija se menja, energija se gubi“
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je nastavak skupova širom Srbije.
„Sa strane vlasti i sa strane studenata radi se o mobilizaciji sopstvene podrške. Za studente, ovo predstavlja nastavak mobilizacije, dok je za Srpsku naprednu stranku važno da kroz ove skupove pošalju poruku svojim simpatizerima da se nisu pomerili, da su i dalje tu, snažni, i da i dalje mogu da upravljaju političkim procesima i pored svih ogromnih izazova sa kojima se vlast susrela u prethodnih sedam meseci, rekao je Klačar.
Sa druge strane, ni studentima „nije lako“. Kako smatra Klačar, suočavaju se sa izazovom povratkom podrške koju su imali na početku.
„Motivacija se menja, energija se gubi, iako može da se akumulira i nastavi, to je proces koji dugo traje“, rekao je Klačar i dodao:
„Vlast u Srbiji nije navikla da u prethodnih 13 godina bude ona strana koja čeka i reaguje na tuđe poteze. Trenutno je loptica malo više na strani studenata i profesora, što omogućava Srpskoj naprednoj stranci da akumulira svoju energiju„, dodaje Klačar.
Istakao je i da bi studenti trebalo da razmotre taktičke korake.
„Organizovanje još jednog protesta u Beogradu može okupiti veliki broj ljudi, nezadovoljstvo postoji, ali studenti bi trebalo da vide šta dalje u ovoj fazi.“
Koji je krajnji cilj protesta i kakav je položaj opozicije?
Studenti na ulici i dalje insistiraju na ispunjenju svojih zahteva jer kako kažu, vlast i dalje nije ispunila nijedan.
Na pitanje šta bi se desilo da Vučić raspiše izbore sledeće nedelje, Klačar ističe da veruje da se to neće desiti, ali ako bi se desilo, izbori bi išli na ruku studentskom pokretu.
„Vlast ne može adekvatno da kontroliše situaciju. Najveći problem je nedostatak snažne opozicije koja bi mogla da preti dolaskom na vlast na sledećim izborima. Opozicija nije vodeći politički akter proteklih meseci.“
Foto: screenshot
Klačar veruje da deo opozicije nije razočaran što neće biti prevremenih izbora, jer dobija vreme da se konsoliduje i sačeka izbore u drugačijem ambijentu.
„Oni bi morali da biraju između dve loše situacije: da podrže studentsku listu na kojoj ne bi mogli da participiraju ili da preuzmu političke rizike, izađu na izbore i na izborima budu kažnjeni„, dodaje Klačar.
„Bilo bi dobro da diskusija između studenata i opozicije bude duža, trajnija i intenzivnija. Trebalo bi da se nađe model koji garantuje autonomiju i političko dostojanstvo opoziciji.“
Šta kažu istraživanja o trenutnim rejtinzima stranaka
– Na nivou trendova nije bilo dramatičnih promena u rejtinzima stranaka. Postoje promene unutar blokova, posebno opozicionog bloka, ali između dva bloka nije bilo značajnih promena, kaže Klačar.
Istraživači se suočavaju sa problemima pri merenju podrške studentskoj listi:
– Do sada smo merili političke aktere koji su prisutni, kao što su Srpska napredna stranka, Kreni promeni i SSP, ali nismo inkluzivno merili studentsku listu. Mi imamo problem da postavimo precizno pitanje o rejtinzima iz dva razloga: ljudi nisu upoznati sa time ko će činiti studentsku listu i kakve će poruke nositi, a ne znamo ni ko će biti ostali akteri na toj listi,“ kaže Klačar.
Foto: Vladimir Šporčić / Tanjug
– Prvo, ko će biti ljudi koji čine studentsku listu? Drugo, kakav je stav opozicionih stranaka, odnosno da li će nastupati samostalno ili će se pridružiti studentskoj listi? Bez odgovora na ova pitanja, naše merenje, iako metodološki dobro, neće predstavljati političku realnost. Studentski protesti homogenizovali su dva bloka do mere da je polarizacija između njih narasla gotovo do nivoa da ne postoji međusobni kontakt i komunikacija. Govorimo o dva odvojena podskupa, vrlo homogena i emotivno obojena, koji čvrsto brane svoj sistem uverenja, rekao je Klačar.
Da li će Kosjerić i Zaječar da dovedu do parlamentarnih izbora?
Hoće li izborni rezultati u Zaječaru i Kosjeriću uticati na odluku predsednika Srbije Aleksandra da ubrza parlamentarne izbore ili da ih prolongira?
– U jednoj meri, posebno u slučaju izborne pobede, vladajuća stranka će dobiti dodatnu potvrdu za svoj stav da prevremeni izbori ne moraju biti organizovani u relativno kratkom periodu, kako to zahtevaju studenti. Takvi izborni ishodi će biti predstavljeni biračima kao potvrda da politički legitimitet nije doveden u pitanje, objašnjava Klačar i dodaje:
„Važi i obrnuto. Biće teže Aleksandru Vučiću da odbrani svoju poziciju o prolongiranju izbora ukoliko se desi neka vrsta neuspeha ili ozbiljnog političkog neuspeha u ove dve sredine„.
Iako se izbori u Zaječaru i Kosjeriću posmatraju sa velikim interesovanjem, Klačar ističe da ove dve opštine nisu specifične ni po čemu posebno.
– Čak ni sami studentski protesti u njima nisu bili značajni kao što su bili u Čačku, Novom Sadu, Kraljevu, Nišu ili drugim sredinama gde imamo mnogo više materijala da te izbore doživljavamo kao neki test ili lakmus papir. Jedan od ključnih razloga zašto ne treba da koreliramo rezultate ovih lokalnih izbora sa budućim parlamentarnim izborima je činjenica da ti budući izbori trenutno nisu na vidiku, kaže Klačar.