Mere će se odnositi pre svega na funkcionisanje institucija, budžet, vladavinu prava i osnovne vrednosti.
Blic preporučuje
Međutim, debata o unutrašnjim reformama, iako viđena kao preduslov za proširenje, već duže vreme se odlaže. Predlozi Komisije, prvobitno najavljeni za proleće 2025. godine, sada su pomereni za kraj godine.
Iako je to bilo planirano, nedavni Samit lidera EU u junu nije usvojio mapu puta za rad na proširenju i unutrašnjim reformama.
Poruka Brisela je da je, osim spremnosti zemalja kandidata, neophodno da se i sama Unija reformiše i pripremi za nove članice. Problem je u tome što se unutrašnja reforma, o kojoj se govori godinama, u praksi ne dešava.
Prvo reforme pa onda proširenje
Još 2017. godine u svom prvom programskom govoru na Sorboni francuski predsednik Emanuel Makron je rekao da EU treba da otvori vrata zemljama Zapadnog Balkana, ali da Unija sa 30 i više zemalja članica ne može da funkcioniše po sadašnjim pravilima.
Foto: Oliver Bunić / Ringier
– Prvo reforme, pa onda proširenje – bila je tada Makronova poruka koja se, suštinski, ni danas nije promenila.
Tokom 2025. godine, slične poruke iz Nemačke. Vlada nemačkog kancelara Merca u svom koalicionom sporazumu navodi podršku proširenju, ali uz uslov prethodne reforme i promene načina odlučivanja unutar EU, piše RTS.
U osam godina koje dele ove dve izjave, unutrašnja reforma EU praktično se nije pomerila sa mrtve tačke. Da li iza priče o potrebi unutrašnje reforme, do koje nikako ne dolazi, i EU krije svoju suštinsku nespremnost za proširenje?
Prvi korak – dubinska analiza politike EU
U Evropskoj komisiji kažu da bi prvi korak u tom pravcu mogle da budu najavljene dubinske analize politika EU, iza kojih treba da uslede predlozi reformi.
Foto: artjazz / shutterstock
– Proširenje vidimo kao katalizator promena. Potrebno je da se pripremimo za nove članove, ali i da unapredimo funkcionisanje EU, sposobnost da deluje i upravlja budžetom. U našim predlozima sprovešćemo dubinsku analizu po sektorima, od budžeta do odbrane, bezbednosti, životne sredine, u svim oblastima za koje bi proširenje moglo da bude relevantno – navodi Gijom Mersije iz Evropske komisije.
Nakon što Komisija iznese predloge, debatu bi trebalo da nastave zemlje članice i Evropski parlament. Proširenje nije nužno jedini razlog za reforme. Mnogi eksperti i zvaničnici veruju da i sadašnja EU sa 27 članica ima problem sa načinom odlučivanja i legitimitetom.
Sandro Goci, izvestilac Evropskog parlamenta za pitanje reformi, kaže da EU treba da smanji broj oblasti u kojima se odlučuje jednoglasno, umesto većinom.
Navodi da bi tako EU izbegla stalnu „pretnju ucene vetom, koje primenjuju mađarski premijer Viktor Orban i slovački premijer Fico“, u slučaju sankcija prema Rusiji, ali i drugim situacijama.
Drugi krupan zalogaj – budžet proširene EU
Drugi krupan zalogaj biće budžet proširene EU
– Već znamo da ćemo imati više zemalja koje će biti neto korisnici budžeta, što znači da će uplaćivati manje novca u budžet Unije od onog što će iz budžeta dobijati. Jasno je da, ako želimo da zadržimo isti nivo delovanja, blagostanja, zajedničke politike, moramo da revidiramo budžet pre proširenja, a takođe moramo da ojačamo i demokratsku dimenziju – rekao je Goci, prenosi RTS.
Foto: symbiot / shutterstock
Među promenama koje predlaže Evropski parlament, u Gocijevom izveštaju je smanjenje broja komesara u Evropskoj komisiji, kao i sastava samog parlamenta. Govori se i o mehanizmima koji bi grupi zemalja koje to žele omogućili da idu dublje u procesu integracija.
Predloženo i ukidanje prava veta u pregovorima sa zemljama kandidatima
Predloženo je i ukidanje prava veta u pregovorima sa zemljama kandidatima, osim za odluku o otvaranju i zatvaranju pregovora, kako bi se izbegle bilateralne blokade procesa.
Neke od promena se mogu sprovesti po postojećim pravilima iz Lisabonskog ugovora, ali za druge bi mogla da bude neophodna promena evropskih ugovora. Za to nema previše apetita još od vremena kada su slični pokušaji torpedovani na referendumima u Francuskoj i Holandiji pre tačno dvadeset godina.
Ali ključevi procesa nisu u Parlamentu ni u Evropskoj komisiji, već u rukama zemalja članica. Na tom planu stvari se ne pomeraju. Deklarativna saglasnost o proširenju i unutrašnjim reformama, teško se prevodi u konkretne korake koji vode ka tom cilju.
Danska želi da ubrza stvari
Danska, koja je preuzela rotirajuće predsedavanje Savetu Evropske unije, kaže da želi da ubrza stvari.
Mari Bjere, ministarka Danske za Evropu, poručuje da unutrašnje reforme EU ne treba da koče proširenje, već da teku paralelno.
Foto: Narodna Skupština Republike Srbije/ Peđa Vučković / Tanjug
– EU mora da bude spremna za prijem novih zemalja, ali reforma funkcionisanja same Unije ne bi trebalo da bude prepreka za pregovore, već paralelni proces. Pred nama je i dalje mnogo pregovora sa kandidatima. Treba da ih ubrzamo i da istovremeno radimo na tome da i mi budemo spremni za prijem novih članica – poručila je Bjere.
Tek kad neke od zemalja zakucaju na vrata, EU će morati da reaguje?
Kakvu poruku zemljama kandidatima šalje EU time što ne sprovodi sopstvene reforme? Šta bi konačno moglo da pokrene taj proces?
Mari Bjere odgovara da će napredak kandidata poput Crne Gore i Albanije biti okidač za reformu EU. Drugim rečima, tek kad neke od zemalja zaista zakucaju na vrata, EU će konačno biti obavezna da sprovede svoj deo posla.
(RTS)