Kosovo, Albanija i Hrvatska rade na, kako kažu, “unapređenju saradnje u oblasti odbrane”.
Dogovorena je zajednička kupovina odbrambenih kapaciteta “radi smanjenja troškova i ubrzanja isporuke”
Blic
Kosovo, Albanija i Hrvatska rade na sprovođenju saradnje u oblasti odbrane, o čemu su se dogovorili pre oko pet meseci, kada su ministri odbrane potpisali zajedničku deklaraciju 18. marta u Tirani. Ministarstva odbrane tzv. Kosova i Albanije potvrdila su za Radio Slobodna Evropa da “stručne grupe rade na planu sprovođenja deklaracije”.
Foto: Shutterstock/ metamorworks / Ringier
Vršilac dužnosti tzv. ministra odbrane Kosova, Ejup Maćedonci, izjavio je da je 18. jula u Tirani održan sastanak grupe za implementaciju “kako bi se razradio plan na operativnom nivou”.
Albansko ministarstvo odbrane, koje je bilo domaćin ceremonije potpisivanja, najavilo je da će u septembru ove godine ministarstvima Albanije, Kosova i Hrvatske biti predstavljen vodič koji je u završnoj fazi razvoja, na odobrenje.
Deklaracija, koju su potpisali vršilac dužnosti tzv. ministra odbrane Kosova Ejup Maćedonci, ministar odbrane Albanije Piro Vengu i hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić, postavila je četiri tačke saradnje:
- Promocija odbrambenih kapaciteta i saradnja u relevantnoj industriji;
- Povećanje interoperabilnosti kroz obrazovanje, obuku i vojne vežbe;
- Reagovanje na hibridne pretnje i jačanje otpornosti;
- Puna podrška evroatlantskim integracijama.
U tekstu deklaracije se navodi da je ova saradnja usmerena na “obezbeđivanje dobre pozicije za suočavanje sa pretnjama i postizanje ciljeva u oblasti odbrane i bezbednosti”.
Zajednička nabavka naoružanja
Kupovina odbrambenih kapaciteta je prva obaveza iz deklaracije na koju su se ministri odbrane obavezali.
U tom kontekstu, prema Maćedonciju, cilj je da se sprovede jedna naredba, umesto tri odvojena naloga od strane svake zemlje.
“Na primer, sistem [oružja] koji tri zemlje žele da kupe od SAD-a, naručujemo kao jednu kupovinu, koristeći zakonodavstvo svake zemlje, ali sa količinom i vremenom isporuke koji su uobičajeni. Jer kada kupite veću količinu iz SAD-a, cena je niža i isporuka brža”, rekao je Maćedonci za Radio Slobodna Evropa.
Ove nabavke predviđene su da se finansiraju iz nacionalnih budžeta svake države.
Maćedonci očekuje da će partnerske zemlje u ovom sporazumu “pomoći Kosovu na njegovom putu ka evroatlantskim integracijama, posebno u vezi sa članstvom Kosova u NATO-ovom programu Partnerstvo za mir”.
Pre nekoliko meseci, hrvatska vlada je saopštila za Radio Slobodna Evropa da se sve zemlje koje žele da podrže Kosovo i Albaniju na njihovom evropskom i evroatlantskom putu mogu pridružiti ovoj inicijativi.
Foto: HINA/Mladen Volarić / Tanjug
Do sada nije zvanično saopšteno da li će se ovoj saradnji pridružiti još neka država.
Prema navodima hrvatske vlade, cilj saradnje nije stvaranje vojnog saveza.
“Takav savez – osim članstva u NATO-u – nije neophodan“, saopštila je hrvatska vlada u martu ove godine.
Vršilac dužnosti ministra odbrane Kosova, Ejup Maćedonci, izjavio je da će sledeći sastanak u okviru američko-jadranske povelje (A5), koji se očekuje u oktobru ove godine, iskoristiti da pozove regionalne partnere da se pridruže inicijativi.
Članice američko-jadranske povelje su Albanija, Hrvatska, Severna Makedonija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina, dok Kosovo ima status posmatrača.
Očekivanja od sporazuma
Pored saradnje u oblasti vojne industrije, planiraju da realizuju bilateralne i trilateralne vojne vežbe, kao i da sarađuju u regrutaciji kadrova, uz povećanje mogućnosti za obrazovanje kroz vojne akademije i kolegije.
Kako je saopšteno, “očekuje se da će se zajednički angažman suprotstaviti hibridnim pretnjama, uključujući sajber pretnje, kampanje dezinformacija, kao i zlonamerni strani uticaj koji može ugroziti ili uticati na nacionalnu i regionalnu bezbednost”.
Predviđeno je da će se informacije i obaveštajni podaci deliti između partnerskih zemalja u skladu sa ovim sporazumom kako bi se sprečili zajednički izazovi.
Sporazum je pozdravio Pentagon tokom njegove posete Sjedinjenim Državama u junu.
“Oni su to videli kao dobru priliku za regionalnu saradnju u suočavanju sa izazovima“, rekao je on, dodajući da su takođe dobili podršku od nekoliko članica NATO-a, ne precizirajući koje su zemlje uključene.
Vučić: Veoma sam zabrinut
U Beogradu ova vest nije naišla na pozitivnu reakciju. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je ranije da je “Srbija razumela poruku koja je poslata potpisivanjem“.
Foto: Rade Prelić / Tanjug
– Veoma sam zabrinut što to rade. Hrvatska je, što se vojske tiče, veoma moćna zemlja, ali i Srbija po prvi put ima snažniju vojsku. Mi imamo svoju doktrinu kojom ćemo, siguran sam, uspeti da očuvamo stabilnost i odbranimo se od svakog potencijalnog agresora – rekao je Vučić.
Podsetimo, Srbija i Mađarska potpisale su dokument kojim se konkretizira strateški sporazum o saradnji u oblasti odbrane postignut 2023. godine.
Vučić je tada rekao da veruje da će sporazum dovesti do daljeg približavanja ka stvaranju vojnog saveza Srbije i Mađarske.
(RSE)