Sastanak opozicije u NPS mnoge je asocirao na prethodne pokušaje ujedinjenja opozicije.
Analitičari su podeljeni u mišljenju da li bi to moglo da vodi ka tome da opozicija stane u jednu kolonu pred izbore
Sastanak dela opozicije koji je održan na poziv Narodnog pokreta Srbije (NPS) navodi na pomisao da ponovo svedočimo nečemu što smo već gledali – početku još jednog, novog ujedinjenja. Iako se, pre svega, razgovaralo o biračkom spisku i izbornim uslovima, mnogima je kroz glavu prošao „Savez za Srbiju“, „Ujedinjeni za pobedu Srbije“, „Srbija protiv nasilja“… Ipak, dug je put do ujedinjenja, imajući u vidu prethodna opoziciona iskustva, ali i činjenicu da na okruglom stolu nije bilo u ovom trenutku najjačeg opozicionog igrača – studenata u blokadi.
Foto: Una Škandro / Ringier
Predstavnici većine parlamentarnih opozicionih stranaka su na prvom sastanku razgovarali o izbornim uslovima zajedno sa nevladinim organizacijama, a nakon skupa poručili su da će dijalog nastaviti. Ostavili su prostor da se „okruglom stolu“ priključe i ostali opozicioni akteri.
Blic preporučuje
To je i razlog zbog koga su kod mnogih podstakli razmišljanje i pravljenje paralela sa ranijim pokušajima opozicije da se ujedini pred izbore.
„Pad na prvom koraku“
Cvijetin Milivojević, politikolog, kaže za „Blic“ da je teško očekivati da će se opozicija udružiti nakon okruglog stola održanog pre dva dana.
– Pokušaj ujedinjenja pao je već na prvom koraku. U tom opozicionom frontu nemate najjačeg aktera – studente, ali ni DS, Novi DSS i POKS, „Kreni – promeni“ koji je u naletu, pa ni Proglas koji je kao vetar u leđa veoma zaslužan za to što je opozicija na izborima krajem 2023. godine ostvarila dobar rezultat – ocenjuje Milivojević.
Foto: Goran Srdanov / Ringier
On smatra da se čak i deo opozicije koji je bio na sastanku u NPS ponaša prema studentima u blokadi kao prema vlasti.
– Oni se plaše da će im studenti u blokadi oduzeti sve glasove. Zvali su ih kao jednog od 50 ili koliko već učesnika, i time su pokazali da su im bitni kao i neke nevladine organizacije. Pritom su zvali svaki fakultet pojedinačno, pod izgovorom da ne znaju ko stoji iza plenuma. Takav diskurs ima i vlast prema studentima u blokadi – navodi Milivojević.
Ipak, dodaje da je dobro što je deo opozicije razgovarao „unutar svog kolektiviteta“, ali ima zamerku na temu dijaloga.
– Tek sad su razgovarali o biračkom spisku, a poboljšanje izbornih uslova po preporukama ODIHR je bila obaveza i opozicije i vlasti još nakon izbora 2022. godine. Međutim, opozicija nije marila za te izborne uslove u septembru 2023. godine kada je tražila raspisivanje izbora. A sada, kada studenti traže izbore, opozicija se setila izbornih uslova – analizira Milivojević.
Foto: Una Škandro / Ringier
Kako kaže, deo opozicije verovatno ne bi voleo da uskoro budu izbori jer bi na taj način „skratio sebi mandat u Skupštini“.
– To se vidi i po tome što nije sva parlamentarna opozicija podnela u skupštini zahtev za raspisivanjem izbora. Jedno je kad izbore zahtevaju studenti u blokadi, a drugo kada to svojim potpisima traži trećina poslanika. Takođe, samo DS je prihvatio zahtev studenata da opozicija ne učestvuje u radu skupštinskih odbora i ne prisustvuje na sednicama parlamenta. Neki rade, upravo, suprotno – navodi Milivojević.
„Stalno se traže razlozi da se ne razgovara“
Da je reč o izbornim uslovima, a ne o ujedinjenju i kolonama, posle sastanka u sredu otkrio je predsednik NPS Miroslav Aleksić. Kako kaže, „stalno se traže razlozi da se ne razgovara, ograđuje, postavljaju ultimatum“.
Foto: Una Škandro / Ringier
– Ne smemo da napravimo grešku, moramo da razgovaramo – poručio je Aleksić, koji je naveo da je unapređenje izbornih uslova „bitnije od toga ko će kako i u kojim kolonama nastupati“.
Poslanik i generalni sekretar SRCE Stefan Janjić, koji je takođe bio na sastanku, poručio je između ostalog da će ta stranka nastaviti da radi na stvaranju jedinstvenog fronta, „ne samo opozicionog već i svih društvenih aktera i da mora doći do ujedinjavanja u jedinstven front“.
Foto: Una Škandro / Ringier
„Svi da stanu u jednu kolonu“
Miloš Bešić, profesor FPN, kaže da „u fazi građanskih protesta sve snage koje nisu na strani vlasti treba da stanu u jednu kolonu, bez partijskih obeležja, bez bilo kakvih liderskih ambicija“.
Kako je kazao, važno je pitanje „kako da se između građana i opozicionih partija uspostavi neki zajednički model“.
Foto: Vijesti / screenshot
– Imajući u vidu da opozicione političke partije nemaju neke rejtinge, da njihovi lideri nemaju neki naročiti autoritet, postavlja se pitanje na koji način treba da se uspostavi ta saradnja i sa kojim mogućim efektima. Mislim da svi treba da se vrate na Kosjerić, da je on primer na koji način to treba da se uradi. Dakle, sve snage koje su na drugoj strani u odnosu na strukture vlasti, u jednu kolonu, bez partijskih obeležja, bez bilo kakvih liderskih ambicija – ocenio je Bešić za N1.
Sva opoziciona ujedinjenja
Inače, u poslednjih šest godina godina, bilo je nekoliko pokušaja ujedinjena opozicije pred izbore.
- Savez za Srbiju koji su, pre svih činili, SSP, DS, Narodna stranka i Dveri formirao se uoči protesta „1 od 5 miliona“, a završio se bojkotom izbora 2020. godine. Nakon toga, u parlament su ušli samo poslanici vladajuće koalicije i stranke „SPAS“ Aleksandra Šapića.
- „Ujedinjeni za pobedu Srbije“ je koalicija koju su predvodili SSP, DS, PSG i Narodna stranka pred izbore 2022. godine. Odmah nakon izbora došlo je do razjedinjena.
- „Srbija protiv nasilja“ je savez formiran nakon istoimenih protesta pred izbore krajem 2023. godine, a činili su ga SSP, Narodni pokret Srbije, DS, ZLF i SRCE. Ipak, već u prvoj polovini 2024. godine došlo je do razmimoilaženja, a pred lokalne izbore u junu SSP i SRCE odlučili su se za njihov bojkot, dok su ostali izašli pred birače.