Od svih država Zapadnog Balkana, najveće poverenje u EU je u Crnoj Gori, a najmanje u Srbiji, pokazuje najnovije istraživanje
Prema istraživanju Eurobarometra, jedino se u Austriji i Nemačkoj građani većinski protive proširenju EU
Od svih država zapadnog Balkana najveće poverenje u Evropsku uniju (EU) je u Crnoj Gori, a najmanje u Srbiji, pokazuje najnovije istraživanje Eurobarometra prema kojem većina građana EU podržava politiku proširenja. Analitičari nisu iznenađeni rezultatima istraživanja iako nisu očekivali da samo 37 procenata građana Srbije veruje EU.
Foto: Shutterstock / Ringier
Istraživanje je sprovedeno u martu i aprilu ove godine, a čak 88 odsto ispitanika u Crnoj Gori iskazuje potpuni optimizam kada je u pitanju budućnost EU, a čak 83 procenata građana ima tendenciju da veruje EU dok 17 odsto ima tendenciju da joj ne veruje.
Blic preporučuje
Građani Albanije i Kosova, takođe, imaju visok nivo poverenja u EU – 80% i 79%, pokazuje anketa.
Jedino u Srbiji poverenje u EU manje od 50 odsto
Poverenje u EU je niže u Severnoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, ali je i dalje iznad 50 procenata.
U Bosni i Hercegovini, 58 procenata građana veruje EU, a 37% joj ne veruje, a u Severnoj Makedoniji 54 odsto građana kaže da ima tendenciju da veruje EU dok 42 odsto ima tendenciju da joj ne veruje.
U Srbiji, s druge strane, samo manjina ljudi veruje EU – 37%, dok 57% kaže da ima tendenciju da joj ne veruje.
Latinović: Rezultati ogledalo proevropskog političkog rečnika
Branka Latinović, bivša ambasadorka u OEBS, kaže za „Blic“ da nije iznenađena rezultatima istraživanja.
– Istraživanje je urađeno za potrebe EU, Evropske komisije i Evropskog saveta koji su sad dobili jasniju sliku u vezi sa strateškom orijentacijom i pitanjem gde treba da intenziviraju svoje aktivnosti u vezi sa proširenjem. Nivo poverenja građana Crne Gore u EU ne iznenađuje jer je to ogledalo prisutnosti proevropskog političkog rečnika onih koji su na vlasti – ocenjuje Latinović.
Kako kaže, proevropski rečnik doprinosi poverenju u EU.
– Državnici svakodnevno govore o napretku na EU putu, benefitima i očekivanjima, a mediji to prenose što svakako ima uticaja na građane. S druge strane, u Srbiji ima mnogo kritika na račun EU u političkom i javnom prostoru, u medijima, kod analitičara, komentatora i profesora i na taj način stvara se atmosfera protiv državnog strateškog pravca. Ipak, nisam očekivala da poverenje u EU bude toliko nisko – navodi Latinović.
„EU nije samo otvaranje klastera“
Dodaje da na osnovu rezultata istraživanja Brisel određuje i svoje aktivnosti prema državama kandidatima.
– Čeka nas i dalje otvaranje klastera, ali EU nije samo otvaranje klastera nego i percepcija šta sve EU donosi. U Crnoj Gori je nova vlada, posle početnog kolebanja, presekla da ide ka EU i intenzivirala taj put zbog čega su i ohrabreni od strane Brisela i viđeni da do 2027. ili 2028. godine zatvore sva poglavlja. Naravno, pre ulaska u EU Crna Gora mora da organizuje referendum o tome, ali i da sve države članice EU to potvrde – ocenjuje Latinović.
Najveće poverenje u EU još od 2007. godine
Kada je reč o građanima EU, 52% ima tendenciju da veruje EU što je najviši rezultat od 2007. godine.
Važno je reći i da je 62% građana EU je takođe optimistično u pogledu budućnosti EU.
Foto: Respiro / shutterstock
Inače, 52 posto Evropljana veruje Evropskoj uniji što je najviši rezultat od 2007. godine, prema rezultatima ankete.
Nivo poverenja je najviši među mladima uzrasta od 15 do 24 godine. Postavljajući još jedan rekord u poslednjih 18 godina, 52 posto Evropljana kaže da veruje Evropskoj komisiji, uz posebno visok nivo poverenja među mladim građanima. Istovremeno, 36 posto Evropljana koji su učestvovali u anketi kaže da veruje svojoj nacionalnoj vladi, a 37 posto kaže da veruje svom nacionalnom parlamentu.
Tri četvrtine ispitanika – najviši nivo u više od dve decenije – kaže da se osećaju kao građani EU.
Jedino u Austriji i Nemačkoj većinski protiv proširenja EU
Pozitivni pomaci primetni su i u vezi sa odnosom građana EU prema proširenju unije. Prema istraživanju, proširenje EU ima većinsku podršku u većini zemalja članica, ali većina građana Nemačke i Austrije mu se protivi. U obema zemljama, 42% građana je za proširenje, dok je 53% protiv njega.
Latinović smatra da su takvi rezultati u Austriji i Nemačkoj posledica, između ostalog, migrantske krize.
Foto: Siniša Pašalić / Ringier
– Austrija i Nemačka su imale darežljiv odnos prema izbeglicama i zbog toga su najviše pogođene migrantskog krizom. Došlo je do negativnih ekonomskih posledica, ali i terorističkih napada. Sve je to posledica trenutka u kome živimo – analizira Latinović.
Čak 72 odsto građana EU podržava sankcije Rusiji
Kada je reč o odnosu prema ratu u Ukrajini, 77 odsto ispitanika u EU smatra da su kontinuirani napadi Rusije na Ukrajinu pretnja za bezbednost EU.
Većina evropskih ispitanika slaže se sa prijemom ljudi koji beže od rata u EU i podržava pružanje finansijske i humanitarne pomoći Ukrajini. Čak 72 posto građana EU podržava ekonomske sankcije vlasti, kompanijama i pojedincima u Rusiji, dok 60 posto odobrava EU dodelu statusa kandidata Ukrajini.
U trenutnom geopolitičkom kontekstu, Evropljani bi želeli da vide jaču i odlučniju EU kroz zajedničku politiku odbrane i bezbednosti, dok mir ostaje vrednost koja najbolje predstavlja EU, pokazuje Eurobarometar.