Odalović ističe politizaciju procesa traženja nestalih lica od strane hrvatskih vlasti, što uzrokuje zastoj u saradnji
Tzv. Kosovo nije priznato kao država od strane Republike Srbije niti Ujedinjenih nacija
Blic
Predsednik Komisije za nestala lica Veljko Odalović izjavio je danas na 28. zasedanju Komiteta za prisilne nestanke Ujedinjenih nacija u Ženevi da se Srbija suočava sa najkompleksnijom situacijom u traženju nestalih lica od uspostavljanja odnosa sa nadležnim institucijama za traženje na prostoru bivše Jugoslavije.
Kako je saopšteno iz Ministarsva za ljudska i manjinska prava, Odalović je naveo da se Srbija nalazi u složenoj situaciji zbog zahteva za traženje nestalih lica koji su upućeni prema više strana u regionu, kao i zbog velikog protoka vremena od nestanaka lica, zbog čega je proces traženja sve složeniji i teži, a posebno je naglasio činjenicu da Srbija nije u mogućnosti da prati primenu Međunarodne konvencije o zaštiti svih lica od prisilnih nestanaka na delu svoje teritorije, u Autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija, s obzirom na to da je, na osnovu Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN, upravljanje Pokrajinom u celosti povereno Privremenoj administrativnoj misiji UN na Kosovu (UNMIK).
Foto: MINISTARSTVO ZA LJUDSKA I MANJINSKA PRAVA I DRUŠTVENI DIJALOG / Tanjug
Ukazao je na aktuelnu situaciju, kao i na uslove života i represivne mere koje se sprovode nad nealbanskim stanovništvom, posebno pripadnicima srpske zajednice na teritoriji AP KiM, koji su obespravljeni, izloženi diskriminaciji zasnovanoj na etničkoj pripadnosti, kao i sistemskom i institucionalnom nepoštovanju građanskih i političkih prava.
– Posebno bih istakao uočeni visok stepen politizacije procesa traženja nestalih lica od strane hrvatskih vlasti, što za posledicu ima zastoj u saradnji, koji se ogleda u uslovljavanju Republike Srbije i rešavanje slučajeva nestalih lica po nacionalnom principu – naglasio je Odalović.
Odgovarajući na pitanja članova Komiteta, Odalović je istakao da je urađen Nacrt zakona o nestalim licima i članovima njihovih porodica, kao i da se čeka javna rasprava i konsultacije i naveo da je nevladin sektor pre mesec dana poslao cirkularno pismo u kojem navodi da u ovom trenutku ne želi da učestvuje ni u kakvim raspravama i aktivnostima zbog protesta koji su, kako je rekao, sasvim drugog karaktera, uz ocenu da je „to malo čudno“.
Foto: MINISTARSTVO ZA LJUDSKA I MANJINSKA PRAVA I DRUŠTVENI DIJALOG / Tanjug
– Budući zakon o nestalim licima ne tretira ukupan prostor gde su nestala lica, on tretira sve porodice sa svih prostora koje će biti evidentirane kroz našu evidenciju. Naravno, tu je i prostor Kosova i Metohije koji je apsolutno obuhvaćen ovim Nacrtom zakona – istakao je Odalović.
Odgovarajući na pitanje u vezi sa izručenjem državljana Republike Srbije tzv. Kosovu, Odalović je istakao da tzv. Kosovo za Republiku Srbiju nije država, kao ni za Ujedinjene nacije i naglasio da je Priština kroz dijalog u Briselu izbegavala da razgovara o pitanjima i mehanizmima saradnje, kao i da je to nešto sa čime se Beograd suočava poslednjih pet godina otkad premijer privremenih prištinskih institucija, Aljbin Kurti, odbija da se u okviru dijalog bilo šta uradi.
Foto: MINISTARSTVO ZA LJUDSKA I MANJINSKA PRAVA I DRUŠTVENI DIJALOG / Tanjug
Članovi delegacije iz Ministarstva pravde, između ostalog, ukazali su na sprovedenu ustavnu reformu i procese koji se u oblasti pravosuđa odvijaju poslednjih godina, naročito na polju usaglašavanja sa pravnim tekovinama EU i izmenama i dopunama Krivičnog zakonika, u kojem bi prinudni nestanci bili predviđeni kao zasebno krivično delo.
Članovi delegacije iz Ministarstva unutrašnjih poslova informisali su članove Komiteta o položaju žrtava i svedoka krivičnih dela, da je izrada zakona o borbi protiv trgovine ljudima u završnoj fazi, kao i da je u radu na zakonu uključeno pet organizacija civilnog društva.
Državna delegacija je u Ženevi objasnila šta sve nadležni organi Srbije preduzimaju u pronalaženju i procesuiranju odgovornih za ratne zločine, uprkos nedostatku regionalne saradnje.
Predstavnici Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, odgovarajući na pitanja članova Komiteta, istakli su da Republika Srbija ima dobro uređen pravni okvir koji reguliše proces učešća javnosti, uključujući organizacije civilnog društva u procesu donošenja propisa i utvrđivanju javnih politika.
Generalni sekretar Crvenog krsta Srbije Ljubomir Miladinović upoznao je članove Komiteta sa dugogodišnjom podrškom koju ta organizacija pruža u rešavanju pitanja nestalih lica, kao prvenstveno humanitarnom pitanju, ali i drugim aktivnostima koje Crveni krst preduzima u pogledu pružanja pomoći tokom migrantske krize.
Foto: MINISTARSTVO ZA LJUDSKA I MANJINSKA PRAVA I DRUŠTVENI DIJALOG / Tanjug
Šef delegacije, Veljko Odalović, pozvao je Komitet da se aktivnije uključi u uspostavljanje bolje regionalne saradnje, kao i saradnje predstavnika međunarodne zajednice u razmeni informacija i pronalaženju nestalih lica.
U zaključnom obraćanju, predsedavajući Komiteta Oliver de Frovili, istakao je da tema prisilnih nestanaka ostaje ozbiljan problem u društvu sve dok se nestala lica ne pronađu, kao i da predstavlja kamen spoticanja između država.
U zaključku sastanka, svi učesnici su se saglasili da je neophodno intenzivirati napore kako bi se pronašli nestali i rešili problemi koji i dalje opterećuju društva u regionu.
Državnu delegaciju Republike Srbije, koju je predvodio Veljko Odalović, predsednik Komisije za nestala lica Vlade Republike Srbije, činili su državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Rejhan Kurtović, kao i predstavnici resora tog Ministarstva.
Pored njih članovi delegacije su bili i predstavnici Komisije za nestala lica, Ministarstva spoljnih poslova, Ministarstva pravde, Ministarstva unutrašnjih poslova, Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Javnog tužilaštva za ratne zločine i Crvenog krsta Srbije.
Kako se navodi, delegacija Srbije predstavila je u Ženevi Drugi periodični izveštaj Republike Srbije o primeni Međunarodne konvencije o zaštiti svih lica od prisilnih nestanaka.
(Tanjug)