Otmice su opštepoznate, ali Glavni štab tzv. OVK nije bio obavešten?!


U Orahovcu na Kosovu i Metohiji, polovinom jula pre 26 godina počeo je napad tzv. Oslobodilačke vojske Kosova na srpska domaćinstva, a među ubijenima bilo je čak 15 članova porodice Kostić, koja je simbol srpskog stradanja na Kosovu i Metohiji. Danas je bivši načelnik Glavnog štaba tzv. OVK Bisljim Zirapi kao svedok u Hagu u slučaju „Tači i ostali“ rekao da je u julu „1998. bilo opštepoznato da je OVK otela na desetine srpskih civila u Orahovcu, ali ni on, ni GŠ OVK o tome nisu bili obavešteni“.

Foto Privatna arhiva

U procesu protiv Hašima Tačija, Kadrija Veseljija, Redžepa Seljimija i Jakupa Krasnićija, koji su optuženi za ratne zločine nad Srbima, Romima i „nelojalnim“ Albancima, optužnica tretira napad na Orahovac i navodi se da  je tzv. OVK 17. jula 1998, otela, pritvorila i zlostavljala desetine Srba, od kojih je „najmanje 38“ i ubila.

U tom području, tvrde tužioci u optužnici, bili su prisutni Tači, Veselji i Seljimi, a Krasnići je viđen u pritvoru u obližnjem Mališevu, gde je tzv. OVK držala neke od otetih.

– Vi niste znali da su srpski civili bili zarobljeni zato što ste otišli na ratište i saznali ste tek kasnije Niste dobili nikakve informacije o zarobljenicima, jer ste bili na frontu – pitao je Zirapija Seljimijev branilac Džef Roberts .

– Mi u to vreme nismo dobili te informacije – odgovorio je svedok Zirapi i tvrdio da je do napada došlo pošto je jedan od lokalnih vođa tzv. OVK otišao u Orahovac da poseti rodbinu, a srpske snage su to otkrile i započele sukob. 

A događaji u Orahovcu, za koje Zirapi tvrdi da Glavni štab tzv. OVK nije ni znao, bili su pakao za Srbe u Orahovcu, i okolnim selima Retimlju, Opteruši i Zočištu. Između 1998. i 2000. godine ovde su stradale 84 osobe. Za telima 13 još se traga.

 Prva žrtva, Jugoslav Kostić iz sela Retimlje, otet je 11. jula 1998. na radnom mestu i odveden u nepoznatom pravcu. Najveći napadi dogodili su se 17. i 18. jula, kada je petoro ubijeno, a 35 muškaraca oteto. Posmrtni ostaci ukupno 40 žrtava pronađeni su u pećini Volujak aprila 2005. i još 12 žrtava u masovnoj grobnici Mališevo, nedaleko od Orahovca, maja iste godine. Svi Kostići sahranjeni su zajedno u Beogradu. 

Kao svedok u Hagu je govorila Dragica Božanić kojoj su oteli i ubila supruga i sina koji je imao 16 godina. Posmrtne ostatke muža Mladena (49) i sina Nemanje, Dragica Božanić je dobila tek 2006. godine, pošto su pronađeni u masovnoj grobnici u pećini Volujak.

-Tražili su nešto po kući, ne znam šta, a nama su naredili da sednemo u dvorište. Moj sin je bio povređen, izgreban po licu od cigle dok su bacali granate

na kuću. Potom su žene odvojili od muškaraca koje su pritvorili u podrumu jedne
kuće. Čula sam kako muža tuku i ispituju o starijem sinu koji je bio u vojsci tada kao
redovan vojnik i kada su nas napali nije bio u selu – rekla je Božanićeva.
Ispričala je i da se, od kada su joj nestali sin i suprug, u potpunosti promenila, a
snagu da se bori za istinu, daje joj unuka.

– Kada su mi odveli sina, pola srca su mi odneli, umreću sa tim, a poslednji moj dah će biti za mog sina i supruga. Idem na kraj sveta samo zbog istine, ne pričam

ništa što je loše, što nije, ispričala sam ono što mi je najteže, što me najviše
bolelo – navela je Božanićeva.

Olgica Kostić Božanić čuva uspomenu na svoju porodicu, a među 15 ubijenih Kostića su i dva njena rođena brata Lazar i Todor. 

– Znamo iz dokumenata da su bili streljani, ubijeni, pa bačeni u pećinu Volujak, da je u pećinu bačen eksploziv, da je sve minirano, taj bol sam jednom preživela, ali, ne znam kad su ubijeni, kako su ubijeni, da li tu ispred pećine Volujak, kakav bol i patnju su doživeli. Ta strepnja šta će još izaći na videlo je strašna – govorila je Olgica kada se otkrilo da će ubistva Kostića biti deo procesa u Hagu.  

Inače, optužnica tereti „četvorku“ za progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenje i najmanje 102 ubistva u 42 nelegalna pritvora OVK na tzv. Kosovu i Albaniji nad približno 407 pritvorenika od marta 1998. do septembra 1999.

Kao saučesnici u zločinačkom udruženju, u optužnici su navedeni i: Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sujelman Seljimi, Rustem Mustafa, Šukri Buja, Ljatif Gaši i Sabit Geci.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije





Izvor

Related posts

Četnici i partizani i dalje dele narod u Srbiji: „Rehabilitacija ne znači da neko nije ratni zločinac“

Aljbin se vodi načelima fašističke propagande

Fon der Lajen sa liderima Zapadnog Balkana: Radimo na približavanju ekonomija