Rezultati istraživanja pokazuju stabilan rejting vladajuće Srpske napredne stranke od oko 40%.
Podrška Studentskoj listi varira drastično između istraživanja, od 5% do 54%, što ukazuje na metodološke razlike.
U poslednjih mesec i po dana čak pet agencija objavilo je rezultate o rejtinzima političkih stranaka. I dok podaci pokazuju gotovo identičan procenat kada je u pitanju vladajuća Srpska napredna stranka, podrška Studentskoj listi u istraživanjima varira od marginalne do izuzetno visoke.
Foto: z. lončarević, Una Škandro, S. Krstić, M.Mitrović / Ringier
Dok deo studenata i opozicije traži vanredne izbore, a vlast još uvek ne pokazuje inicijativu za raspisivanjem istih, politička scena Srbije našla se pod reflektorima brojki.
Blic preporučuje
Uvid u trenutno stanje na političkoj mapi ispitalo je pet agencija, a gotovo sve beleže stabilan rejting vladajuće koalicije okupljene oko Srpske napredne stranke, koji je prema podacima, oko 40 odsto. Najveće razlike uočavaju se kod rejtinga Studentske liste koji varira od 5 do čak 54%. Ove oscilacije, kaže za “Blic” analitičar Vladimir Dobrosavljević, ne mora nužno da odražava realnu podršku, već metodološke razlike među istraživanjima.
– Da li je i kako stratifikovan uzorak, kolika je njegova reprezentativnost, koliko se vodilo računa o polnoj, starosnoj, obrazovnoj, geografskoj strukturi prilikom pravljenja reprezentativnog uzorka i njegovog ispitivanja. To je jedan deo stvari. Drugi deo je pre svega činjenica da su ova istraživanja koja su se pojavila u poslednjem periodu, zapravo spekulativne prirode – navodi Dobrosavljević.
Foto: screenshot
Teško formirati precizan uzorak
Marko Matić iz Centra za odgovorne medije objašnjava da je u situaciji, kada je javno mnjenje veoma rastresito, teško uhvatiti jasne pokazatelje i formirati precizan i tačan statistički uzorak.
– Imamo jedan dobar deo ljudi koji se ne izjašnjavaju, koji nisu politički aktivni, ali koji su i te kako zainteresovani da glasaju. Upravo oni predstavljaju prostor za korigovanje ovih pokazatelja koji imamo u anketama ili po nekim pokazateljima, što može da bude i prisustvo na protestima, aktivnost na društvenim mrežama – objašnjava Matić.
Upravo na društvenim mrežama svoje istraživanje objavili su i studenti u blokadi. Ispitanici su se izjašnjavali o pravcu u kojem ide zemlja, ali i o podršci Studentskoj listi, za koju bi, prema objavljenim podacima, glasalo više od 50% anketiranih građana.
Iako protestne aktivnosti ukazuju na određeni zamajac, Matić poručuje da bi politički potencijal morao da bude pretočen u jasan program i organizovanu kampanju.
Foto: screenshot
– Kampanja ima svoju svrhu, politički aktivizam ima svoju svrhu, dakle, rad na terenu, to je ono što opredeljuje izborne rezultate. Dakle, možete da imate dobar potencijal, a to je tek potencijal koji treba da se realizuje. Da bi se realizovao, mora da postoji jedna osmišljena strategija, kampanja i na kraju krajeva, ako pričamo o studentskoj listi, mi još ne znamo šta je njen politički program. Dakle, tek kada oni budu se formirali, kada budu izneli politički program, Moći ćemo da govorimo o njihovom stvarnom potencijalu – kaže on.
Nepoznanica je mnogo – sastav Studentske liste, nedostatak programa, i otvoreno pitanje da li će i u koliko kolona na potencijalne izbore izaći i opozicija, što dodatno otežava građanima da se jasno izjasne, a istraživačima da precizno mere njihov potencijal, navode analitičari. Odnos snaga će, kažu, stvarno biti merljiv tek u izbornoj kampanji.