Šta znači Rezolucija o Srebrenici?


Vesti

Politika

Šta znači Rezolucija o Srebrenici?

U Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija juče je sa 84 glasova za, 19 protiv i 68 uzdržanih, usvojena Rezolucija o Srebrenici. Pridružila se gomili od najmanje tridesetak dokumenata koje su doneli Savet bezbednost (SB) i Generalna skupština (GS) UN, među kojima je i Rezolucija 1244 koju više ne poštuju pojedine svetske velesile. Šta onda znači Rezolucija o Srebrenici i kolika joj je uopšte snaga?

Foto: ANGELA WEISS/ AFP / Profimedia

.

Rezoluciju 1244 je Savet bezbednosti usvojio 1999. godine. I dalje je na snazi, Kosovo nije nezavisna država, Kfor je na KiM, ali je trenutna snaga rezolucije 1244 slaba jer se pregovori o rešavanju pitanja Kosova dešavaju mimo nje. Periodično je spomenu Beograd i Moskva, ali ne i Evropska unija.

Blic preporučuje

Zoran Milivojević, bivši diplomata, za „Blic“ kaže da postoji značajna razlika između rezolucija koje donese GS i one koju usvoji Savet bezbednosti.

– Rezolucije Saveta bezbednosti su obavezujuće i na osnovu njih se sprovode mere. Primer za to je Kipar, tamo su međunarodne snaga bezbednosti razdvojile zavađene strane i sprečile eskalaciju sukoba. Snaga rezolucije zavisi i od sile koja stoji iza nje, a Rezolucija 1244 proizvodi dejstvo, Kosovo i dalje nije država – kaže Milivojević.

Dva mehanizma za primenu

Milivojević kaže da rezolucije GS nisu obavezujuće, ali da postoje dva mehanizma kojima se može izdejstvovati njihovo poštovanje:

  • Prvi je politička volja onih na koje se odnose i odluka da li će ih primeniti.
  • Drugi je politički pritisak. Ako on postoji, kao i širi konsenzus, onda se ona putem sile primenjuje.

Foto: Tanjug / screenshot

.

Milivojević kaže da je njihova primena otvorena jer ne postoje sankcije za nepoštovanje i smatra da je domet Rezolucije o Srebrenici „krajnje ograničen“.

– Njena struktura je politička, a politička priča je davno završena. Njen cilj je da se postavi pitanje da li se dovede u pitanje moralna i politička podobnost, što onda povlači pitanje da li je takav narod podoban za institucije, može li RS da funkcioniše sa narodom koji je genocidan. A to znači da su suprotstavljeni civilizacijskim i demokratskim vrednostima – kaže Milivojević.

Pročitajte još

Član 18 Povelje UN propisuje da se „važne odluke“ donose dvotrećinskom većinom članica UN koje su prisutne i glasaju. O Rezoluciji o Srebrenici se glasalo prostom većinom članica koje su prisutne i glasaju.

„Može da bude prozivanja“

Na to ukazuje Srećko Đukić, bivši diplomata, i kaže da je snaga juče donete rezolucije „onolika koliko joj i ako joj vlada Srbije da snage, koliko je bude primenjivala, a posebno vlada RS“.

– Pojednostavljeno rečeno, nije pod moranje, nego pod moral i politiku. A to znači da može biti i da će biti „prozivanja“ ako se ne bude društveno i politički materijalizovala – ističe Đukić.

Foto: ANGELA WEISS/ AFP / Profimedia

.

„Ko će uvesti dan sećanja?“

U to nije baš siguran Branko Branković, nekadašnji ambasador pri UN. On smatra da je malo verovatno da će članice koje je nisu podržale ustanoviti Međunarodni dan sećanja.

Nijedna država nije obavezna da to uradi. Ne verujem da će iko osim ovih zemalja koje su glasale za usvajanje rezolucije, zbog raznih pritisaka, obeležavati taj dan – rekao je Branković.

Pročitajte još

Protiv Rezolucije su, između ostalih, bile:

  • Kina
  • Rusija
  • Belorusija
  • Kuba
  • Mađarska
  • Nikaragva
  • Nauru
  • Srbija
  • Dominikana
  • Eritreja
  • Esvatini
  • Grenada

Uzdržane su, između ostalih, bile:

  • Grčka
  • Kongo
  • Kipar
  • Etiopija
  • Gabon
  • Gana
  • Gvineja
  • Haiti
  • Indija
  • Meksiko
  • Namibija

Za su, između ostalih, glasale:

  • Francuska
  • Nemačka
  • Hrvatska
  • Crna Gora
  • Slovenija

Između ostalih, nisu glasali:

  • Azerbejdžan
  • Belize
  • Bolivija
  • Izrael
  • Monako
  • Maroko
  • Turkmenistan
  • Kirgistan
  • Uzbekistan
  • Venecuela

Sve o rezoluciji

  • Sve zemlje bivše Jugoslavije, osim Srbije – Slovenija, Hrvatska, Makedonija, Crna Gora i Bosna i Hercegovine glasale su za rezoluciju.
  • Dokument, čiji je zvanični naziv, „Međunarodni dan sećanja na genocid u Srebrenici 1995“, napravile su Nemačka i Ruanda.
  • Rezolucijom se predviđa da 11. jul bude proglašen Međunarodnim danom sećanja na genocid počinjen nad Bošnjacima u tom području tokom rata na prostoru Bosne i Hercegovine od 1992. do 1995.



Izvor

Related posts

Četnici i partizani i dalje dele narod u Srbiji: „Rehabilitacija ne znači da neko nije ratni zločinac“

Aljbin se vodi načelima fašističke propagande

Fon der Lajen sa liderima Zapadnog Balkana: Radimo na približavanju ekonomija