Analitičari smatraju da će studenti i opozicija nastupati odvojeno, ali uz mogućnosti dalje koordinacije.
Model studentske liste bez lidera može uključivati prepoznatljive ličnosti radi koordinisane kampanje.
Studenti u blokadi objavili su da na izbornoj listi koju spremaju neće biti ni predstavnika opozicije, ni vladajuće koalicije, ali ni lidera jer žele „da se odreknu kulta ličnosti“. Time je konačno, kako kažu analitičari, stavljena tačka na spekulacije da li će ići zajedno ili odvojeno sa opozicijom na izbore – najizvesnije su dve ili više lista, ali to ne znači da će saradnja sasvim biti prekinuta. Takođe, oni prognoziraju da će biti dva ključna igrača: studenti i Srpska napredna stranka (SNS).
Foto: Una Škandro, Shutterstock/ I’m friday / Ringier
Bojan Klačar, izvršni direktor Cesida, kaže za „Blic“ da je gotovo izvesno da će studentska lista imati drugačiji put od opozicije i da na njemu ne računa na njene predstavnike, izvan onoga što može biti podrška.
Blic preporučuje
– Da li to znači da je zatvorena svaka mogućnost koordinacije, dogovora o nenapadanju, sinhronizovanja aktivnosti? Ne znači. Nastaviće se određena vrsta dijaloga, ali će se on odvijati onako kako su zamislili studenti jer opozicija nema manevarskog prostora da se nametne kao snažan igrač. Protesti su njihova zaostavština i većina podrške kritičara vlasti ide prema njima, a manje ka opoziciji – napominje Klačar.
On kaže da mogu da se očekuju najmanje dve liste, ali da se čini da će jedan deo opozicije biti nevoljan da ne izađe na izbore i tako se faktički ugasi posle izlaska na birališta.
– Sumnjam da će nastupi opozicije biti samostalni, verujem da se udružiti sa programski bliskim strankama. Ne očekujem da će biti samo jedna, ali očekujem da će jedan deo dati blanko podršku studentskoj listi i da neće izaći na izbore – napominje Klačar.
Foto: Mitar Mitrović / Ringier
Dosta zavisi i od termina
Međutim, politikolog Aleksandar Ivković kaže za „Blic“ da je izvesno da će opozicija, ako studenti odbiju svaku saradnju sa opozicionim strankama, izaći na izbore odvojeno.
– Odnosno, neće biti scenarija koji su studenti tražili, a to je da opozicione stranke ne izađu na izbore već samo podrže studentsku listu. U tom slučaju, svakako deluje da neće biti jedne liste opozicionih stranaka već najmanje dve (verovatno podeljene po liniji liberalno-konzervativno). Što više lista opozicije bude to je, naravno, veća šansa da neke neće preći cenzus i da će se rasuti opozicioni glasovi – napominje Ivković.
Foto: Una Škandro / Ringier
On dodaje da bi optimalan izbor za opoziciju i studente, u smislu maksimiziranja rezultata, bila „kosjerićka“ lista, koja se sastojala od kandidata studenata, grupa građana i nekih opozicionih partija bez stranačkih obeležja.
– Sada ta mogućnost deluje vrlo malo verovatno, ali ne bih je u potpunosti zatvorio, dosta zavisi i od toga kada će biti izbori. Ako se to ne postigne, drugi najbolji scenario bi bio studentska lista i najviše dve liste opozicionih partija, ali moraćemo da vidimo da li će se i to postići – ukazuje Ivković.
Studenti: Lista 99 odsto završena
Od kada su studenti početkom maja zatražili izbore, spekuliše se kako će izgledati saradnja između studenata u blokadi i opozicije. Na osnovu dosadašnjih izjava bilo je jasno da prave otklon, što je jasno rekao Aleksa Simić, student Fakulteta političkih nauka.
Otkrio je da je studentska lista, za eventualne vanredne parlamentarne izbore koje studenti u blokadi traže od maja, 99 odsto završena i da su moguće još neke izmene u zavisnosti od dogovora. Objasnio je da postoje najbitniji kriterijumi za tu listu, te da na njoj neće biti ni predstavnika opozicije, ni vladajuće koalicije.
Pročitajte još
– Na njoj neće biti lidera, želimo da se odreknemo kulta ličnosti koji nas prati – rekao je student.
Prema njegovim rečima, to će biti nova lica, ljudi koji pre nisu imali političkih ambicija, koji mogu da budu „neukaljani političkim kontroverzama, spletkarenjima i malverzacijama“.
Foto: Aleksandar Canić / Tanjug
Da li je to rešenje za uspeh, i hoće li ta ideja biti da se sprovede?
Klačar nije siguran.
– Ova najava je očekivana, ali nisam siguran da može da se primeni u praksi. I do sada su funkcionisali kao neka vrsta kolektivnog organa u kom lideri nisu važni i isticalo se da svi treba da budu uključeni u donošenje odluka. Ali, kampanja nosi intervjue, debate, tribine, sastanke sa predstavnicima međunarodne zajednice i neki ljudi sa te liste moraju da se odvoje. Nije realno da 250 ljudi komunicira i moraće da odaberu pojedince koji će biti nosioci poruka – napominje Klačar.
Ivković kaže da „to što neće biti jednog lidera liste ne znači da neće biti grupe prepoznatljivih ličnosti, na osnovu spekulacija koje smo čuli u javnosti o potencijalnim kandidatima“.