Srbija u spoljnopolitičkom iskušenju zbog razmimoilaženja između SAD i EU
Resetovanje odnosa između Amerike i Rusije može ići naruku Srbiji
Blic
Sve veća razmimoilaženja u stavovima Sjedinjenih Američkih Država, predvođenim Donaldom Trampom, i Evropske unije, stavljaju Srbiju pred veliko spoljnopolitičko iskušenje. Analitičari ocenjuju da, ako zvanični Beograd dođe u poziciju da postane zastupnik Trampovih interesa na Zapadnom Balkanu, udaljio bi se od EU, odnosno usporio bi se tempo evropske integracije države. Sa druge strane, smatra se da bi resetovanje odnosa između Amerike i Rusije, za šta već postoje jasni nagoveštaji, moglo da ide naruku Srbiji, koja uprkos brojnim pozivima iz EU nije uvela sankcije Moskvi od početka rata u Ukrajini, u februaru 2022.
Ocenjujući aktuelnu situaciju na svetskoj političkoj sceni, kao i moguće pozicioniranje naše države u trenutnim okolnostima, Branka Latinović, ambasadorka u penziji i potpredsednica Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji, navodi da “nakon što je Donald Tramp otpočeo drugi mandat, međunarodno okruženje postaje sve složenije i ozbiljnije, sa stanovišta novih rizika, izazova i opasnosti”.
– Znajući da je Tramp nepredvidiv, EU je pokušala da se pripremi za nova iznenađenja, ali niko nije mogao očekivati, znati, da će doći do takvog zaokreta američke spoljne politike u odnosu na Ukrajinu i samu Evropu, odnosno EU. Do promena je došlo i prema Velikoj Britaniji. Te promene, kao i odnos prema ukrajinskom predsedniku Zelenskom su tolike, da je jedan visoki kineski zvaničnik izjavio da je zgrožen kako se Tramp odnosi prema evropskim saveznicima – ocenjuje Branka Latinović.
Foto: Jim Lo Scalzo / EPA;
Prema njenom mišljenju, “sadašnji odnos i način kako se Tramp obraća, kao i njegovi saradnici, evropskim zvaničnicima, nagoveštavaju da je za sadašnju američku administraciju Evropa ta na čiji račun namerava da se dogovara sa Putinom i sklapa odgovarajuće aranžmane.
– Spoljna politika Srbije odavno nije bila pred takvim izazovom, kao što je ovaj sadašnji, jer treba trezveno, objektivno umeti proceniti i prepoznati kakve se to promene dešavaju u Evropi u kontekstu izglednog dogovaranja i približavanja između SAD i Ruske Federacije. Njihovi, potencijalno mogući dogovori, će se, po svemu sudeći, najviše odraziti na Evropu i biće štetni po nju – smatra Branka Latinović.
„Trampova politika dovela do konfuzije u Evropi“
Latinović napominje da iako je Trampova politika dovela do konfuzije u Evropi, “EU je pokazala da ume da se snađe i počela je da osmišljava mere kako da odgovori na novu situaciju u kojoj se našla. EU je ostala uz Ukrajinu i pokazala konzistentnost, istrajnost, solidarnost, iako Ukrajina nije njen član”.
– Srbija ne sme da ima dilemu kuda dalje da usmeri svoju spoljnu politiku, ona treba da nastavi svoj evropski put, što je odavno odredila kao strateški cilj. To ne znači isključivost u odnosu na druge spoljno-političke ciljeve, već poštovanje utvrđenog prioriteta. Istovremeno, pred Srbijom je obaveza da taj put dovede do željenog cilja i da energičnije, odlučnije, ambicioznije, pristupi njegovom dostizanju – ocenjuje ona.
Foto: symbiot / shutterstock
Latinović ističe da ostvarenje cilja o pristupanju Uniji ne bi ugrozilo “nastavljanje politike dobrih odnosa sa SAD i njihovog unapređenja”, koji su za nas “posebno važni i zbog Kfora i kontinuiteta američkog prisustva u tim snagama”.
„Po Srbiju ne bi bilo dobro…“
Prema mišljenju Branke Latinović, “po Srbiju ne bi bilo dobro da sebe dovede u poziciju da bude „jak“ branilac Trampove politike na Zapadnom Balkanu, jer bi je to moglo dovesti u poziciju da u nekim slučajevima sledi antievropsku retoriku”.
– To sebi mogu da dozvole Mađarska, Slovačka, jer one su odavno članice EU, ali ne i Srbija. Pred našom diplomatijom je velika odgovornost, jer ona je ta koja treba diplomatskim kanalima da prikupi, analizira informacije, procene, i predloži nove elemente za redefinisanje naše spoljne politike. U uslovima kada se, za sada, nazire da bi SAD i Rusija mogle da postignu neke dogovore na štetu Evrope, diplomatija mora da predoči i one situacije u kojima bi moglo doći do obostranog interesa SAD i Rusije u našem regionu – smatra Latinović.
Pročitajte još
Dva potencijalna problema
Govoreći na iste teme, Vuk Vuksanović, viši istraživač Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, navodi da “u ovom stadijumu, glavni problem za SNS vladu nije međunarodne prirode, nego unutrašnje prirode, pošto su fokusirani na proteste”.
– Srpsko rukovodstvo sigurno pozdravlja pokušaj da se reši ukrajinski konflikt i da se normalizuju odnosi između SAD i Rusije. Za srpsko rukovodstvo, rat u Ukrajini je bio sukob koji se mogao izbeći i nešto što je samo bila glavobolja za Beograd poslednje tri godine. U tom kontekstu, kraj rata bi bio jedan problem manje za srpsku vladu – ocenjuje on.
Foto: Susan Walsh, File / Tanjug/AP
Vuksanović tvrdi da će „u narednom periodu, evropske poluge uticaja oslabiti“.
– EU će do izvesne mere biti manje naklonjena vladi u Beogradu zbog odnosa sa Trampom, kao i zbog pitanja kao što je sve veća veza između SNS i populističkih partija u Evropi, ali za garnituru u Beogradu, koja smatra da ima Vašington i Moskvu u svom uglu, mišljenje Evrope je manje bitno sem kada su u pitanju ekonomski odnosi. Ono što će biti izazovi za trenutnu vladu to je kako da održi odnos sa Kinom usled potencijalnog pritiska Vašingtona, a imaće i dva izazova vezana za Kosovo – napominje on.
Prema mišljenju Vuksanovića, “prvi je problem ukoliko se tokom razgovora Moskve i Vašingtona počnu praviti analogije između Kosova i Donbasa, što onda implicira političku trgovinu”.
– Drugi potencijalni problem je što, čak iako Beograd uspe da osigura ustupke od Trampove administracije vezane za Kosovo, imaće problem kako to da proda unutrašnjoj javnosti u Srbiji usled trenutne tenzije i polarizacije – zaključuje Vuk Vuksanović.
Igor Novaković, direktor istraživanja Centra za međunarodne i bezbednosne politike (ISAC fond), saglasan je sa ocenama da unapređenje odnosa Moskve i Vašingtona predstavlja dobru vest za Srbiju.
– Otopljavanje između Rusije i SAD sigurno je olakšalo poziciju Beograda, koji je do sada bio uglavnom defanzivan zbog odbijanja uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji. Veliki izazov tu svakako ostaje pitanje NIS-a, jer nema indicija da će američke sankcije biti povučene u skorijem roku – ukazuje Igor Novaković.
On napominje da se drugi izazov odnosi na novi gasni sporazum sa Ruskom Federacijom, “ali mi se tu čini da će stvari biti sređene, pošto smo čuli nedavnu Vučićevu najavu da će ići u Moskvu za Dan pobede”.
– Pitanje odnosa sa SAD će takođe biti na stolu i, ukoliko Srbija bude mogla da ostvari bliže partnerstvo sa SAD, pitanje je kako će se to reflektovati na odnose sa Pekingom. Sa EU se, po svoj prilici, ide u neki više tehnički odnos. Odnosi u regionu su isto kritični, pogotovo unutar BiH i u odnosima sa Prištinom, i tu će Srbija morati da povlači pažljive poteze kako bi se očuvala stabilnost – naglašava Novaković.
(EWB)