Turska aktivno podržava Kosovo kako bi se etablirala kao vodeća sila islamskog sveta.
Priština teži da dobije priznanje od država članica EU koje još nisu priznale Kosovo.
Dijalog Beograda i Prištine je u zastoju, što se ne može reći sa nastojanjima nekih moćnih zemalja da Kosovo dobije nova priznanja nezavisnosti. Među njima je Turska, a analitičari ocenjuju da Istanbul to radi kako bi se nametnuo kao vodeća sila islamskog sveta, ali nisu saglasni kako će zapadne zemlje na to reagovati – neki smatraju da neće gledati skrštenih ruku, dok drugi ocenjuju da je to je mala cena koju je Brisel spreman da „plati“ zbog drugih koristi.
Foto: Tanjug/ Zoran Žestić, AP/ Mustafa Kamaci, Shutterstock / RAS Srbija
Stefan Radojković, istoričar, kaže za „Blic“ da takvi potezi pružaju Turskoj stratešku dubinu u regionima sa kojima se graniči i u okviru kojih može da projektuje svoju moć, poput nove vlasti u Damasku ili pak turskog kontingenta KFOR na Kosovu i Metohiji.
Blic preporučuje
– Tursko angažovanja na priznavanju nezavisnosti prištinske administracije deo je šire strategije i ideologije Erdoganove Turske. Ideološki gledano, ovi potezi su u prirodi neoosmanske ideologije i njenog cilja ostvarivanja političkog i kulturnog uticaja u onim regionima koju su nekada bili deo Osmanskog carstva ili koji su naseljeni turkmenskim narodima – napominje Radojković.
Foto: Tanjug/AP
Sličnog stava je i Zoran Milivojević, nekadašnji diplomata.
– Turska vidi albanski faktor kao okosnicu, infrastrukturu i stratešku opciju za nastup na ovim prostorima i na neki način za definisanje turskih interesa i prema jugoistočnoj Evropi, ali i prema regionu u celini. Tu imamo u vidu i Mediteran, imamo u vidu celo naše okruženje. Dakle, Turska nema drugog uporišta, ako isključimo dijasporu, osim ovog bošnjačkog faktora, ali je taj faktor slabiji od albanskog – rekao je Milivojević.
Kaže da nema dilemu i da Priština najsnažniju podršku dobija od Nemačke i Velike Britanije.
– Za Kosovo naglašeno, na prvom mestu lobira Nemačka i to na najdirektniji način. Nemačka polazi od svog strateškog stava da je Balkan interesna zona nemačke politike i da smatra da su granice na Balkanu određene tako što je Kosovo priznata država. Dakle, nove granice sa Srbijom bez Kosova i Metohije – kazao je Milivojević za „Kosovo onlajn“.
Nova (ot)priznavanja su ponovo tema jer je predsednik Srbije Aleksandar Vučić na nedavnom Globsek forumu u Pragu izjavio da međunarodna zajednica 12 godina ništa nije uradila da primora Prištinu da sprovede ono što je potpisala Briselskim sporazumom, ali da to jača odlučnost Srbije da radi na očuvanju teritorijalnog integriteta u borbi protiv moćnih protivnika koji rade na priznavanju nezavisnosti Kosova. Spomenuo je Tursku i još neke zemlje.
– Imaćemo uskoro iznenađenja iz dva različita kraja sveta po tom pitanju, za naše partnere koji se bore za priznavanje, pa ćemo odgovoriti otpriznavanjem, tako da verujem u dobre vesti narednih dana – kazao je Vučić.
Foto: Miloš Milivojević / Tanjug
Poslednja zemlja koja je priznala Kosovo, u aprilu, je Sudan. Priština kaže da je to je 119. zemlja koja je priznala kosovsku nezavisnost, a Beograd da je to 85. priznanje.
Krajem marta, zeleno svetlo za nezavisnost Kosova dala je i Kenija. Pre nje Izrael, i to 2020.
Priština, međutim, neskriveno juriša na pet zemalja Evropske unije koje ne priznaju Kosovo, a to su Grčka, Španija, Slovačka, Rumunija i Kipar.
Pročitajte još
„Pitanje je da li će to dozvoliti vodeće zemlje EU“
Radojković kaže da što se tiče zapadnih zemalja, pre svega članica EU, njima prisustvo Turske na Zapadnom Balkanu ne odgovara.
– Gledaju na njega kao svoje dvorište, ali ne mogu mnogo toga da učine po tom pitanju jer je Turska važna članica NATO saveza kao i ključan partner EU po pitanju kontrole migrantskih tokova prema Evropi. Drugim rečima, tolerisanje turskog mešanja oko pitanja Kosova je mala cena koju je Brisel spreman da plati zbog gore navedenih koristi – kaže Radojković.
Foto: symbiot / shutterstock
Slobodan Zečević sa Instituta za evropske poslove kaže da u javnom i tajnom lobiranju za Kosovo mogu da učestvuju sve zemlje koje su ga priznale, a da Turska ima i dodatni interes jer želi da se nametne kao vodeća sila islamskog sveta.
Pitanje je, naglašava, da li će takvu ekspanziju Ankare na tlu Evrope dozvoliti vodeće zemlje EU.
– Za Kosovo javno ili tajno može da lobira svaka država koja ga je priznala. Njena logika je da ako je već priznala Kosovo želi da se to geostrateško rešenje afirmiše u međunarodnim odnosima. Prema tome, svaka zemlja koja je priznala Kosovo mogla bi da bude potencijalni lobista – ocenio je Zečević za „Kosovo onlajn“.
Kaže i da je ključno pitanje koliko će ova ekspanzija Turske u Evropi odgovarati Zapadu.
– U daljem razvoju događaja ne znam koliko je interes članicama EU, naročito onim velikim, da Turska jača svoj geostrateški i politički uticaj u Evropi. Vidimo da jačaju krajnje desne snage, i u Nemačkoj i Francuskoj, u Italiji su na vlasti, i mislim da bi u nekom narednom periodu te zemlje EU mogle sa negodovanjem da gledaju na jačanje uticaja Turske na tlu Evrope. Možda će to u nekom budućem periodu biti argument za nas – istakao je Zečević.
„Bez priznanja nema proširenja EU na Zapadni Balkan“
U Prištini, međutim, tvrde da je to u direktnoj vezi sa proširenjem EU. Avni Mazreku, profesor evropskog prava iz Prištine, ocenio je da je u interesu EU da sve njene članice to urade jer, kako tvrdi, u suprotnom nema ni proširenja Unije na Zapadni Balkan.
– Jasno je da postoji politički pritisak i zalaganje da Kosovo bude priznato od svih i to se vidi i kroz zvanične deklaracije NATO, kao i kroz pozicije koje zauzimaju politički predstavnici tih zemalja. Sve to pokazuje da je priznanje Kosova nešto što se očekuje i od drugih zemalja članica, bilo NATO ili EU. Uloga država koje su to učinile je da direktno utiču na priznavanje Kosova, a Turska ima značajnu ulogu u tom procesu – izjavio je Mazreku za „Kosovo onlajn“.
Šta kaže semafor?
Od 193 države članice Ujedinjenih nacija, njih 108 ne priznaje nezavisnost Kosova kao i dve države posmatrači u UN: Palestina i Vatikan.
Među zemljama koje ne priznaju Kosovo je i 28 država koje su u proteklih osam godina povukle priznanje, kao i tri koje su priznanje zamrzle. U tom periodu, samo dve zemlje su priznale Kosovo – Barbados i Izrael.
Od kada je južnoamerička država Surinam 2017. godine prva povukla priznanje Kosova, to su učinile i Libija, Gabon, Gana, Centralnoafrička Republika, Maldivi, Komori, Palau, Madagaskar, Vanuatu…
Na spisku priznavača kosovskog Ministarstva je i Egipat, čiji stav je bivši šef srpske diplomatije Ivica Dačić opisao kao „zamrznuto priznanje“.
Naime, Egipat je u poslednjim danima vlasti Mohameda Morsija priznao nezavisnost Kosova, ali usmeno. Ta zemlja od 2015. godine ne glasa za članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama.