Blokada fakulteta u Srbiji traje već šest meseci, pokrenuta studentskim zahtevima.
Deo javnosti ističe pozitivne rezultate u podsticanju odgovornosti i transparentnosti.
Šest meseci je prošlo od početka studentske blokade FDU, a ubrzo i svih ostalih fakulteta državnih univerziteta u Srbiji. Studenti u blokadi su istakli četiri zahteva, u aprilu su dodali još dva, a početkom maja zatražili su i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Analitičari različito gledaju efekte: jedni kažu da se u političkim odnosima promenilo „mnogo i ništa“, drugi da se ponovo „nameće narativ o iluziji masovne mobilizacije opozicione strane“.
Foto: Una Škandro / Ringier
Vladimir Pejić iz agencije „Faktor plus“ kaže da su blokade i protesti imali mnoga pozitivna i negativna dostignuća, ali da se u političkim odnosima suštinski „nije ništa drastično promenilo“ . Kaže da niko u novembru nije mogao da pretpostavi da će blokade i protesti trajati duže od šest do sedam meseci, niti u kom će se pravcu razvijati.
Blic preporučuje
– Iznenadili su političku scenu. Promenilo se i mnogo i ništa. Kada kažem ništa, mislim da se u političkim odnosima nije promenilo mnogo, dominantna politička figura je i dalje Aleksandar Vučić, i ima više poverenja prema ispitivanjima javnog mnjenja. Sa druge strane, u smislu protesta, imamo pozitivne i negativne stvari, i teške situacije za univerzitete i opoziciju – istakao je Pejić za RTS.
Vanredni profesor Fakulteta političkih nauka Bojan Vranić navodi da je iz njegove perspektive, studentske blokade na početku shvatio kao nešto što će trajati nedeljama.
– Studenti su tokom prethodnih meseci pokazali, a i vlast povratno odgovorila, konzistentnost i doslednost u ciljevima, koju dugo nismo videli na političkoj sceni. Sa druge strane, videli smo otpor prema promenama kod Srpske napredne stranke i koalicionih partnera i sve vreme se nalazimo u pat poziciji, iako mikro pomeranja zaista ima – ističe Vranić.
Foto: Una Škandro / Ringier
Smatra da se trenutno društvo i država približavaju vremenu koje je važilo pre blokada.
– Približavamo se onome što sam ja nekoliko puta nazivao monopolom SNS nad istinom, koji je važio pre studentskih blokada. Tokom većeg dela blokada, taj monopol je bio razbijen. U početku, narod je imao apsolutno nepoverenje u sve ono što je vlast garantovala i studenti su pokazali da alternativna stvarnost u Srbiji zaista jeste moguća. U poslednjih mesec i po, čini mi se da Srpska napredna stranka ponovo uspostavlja tu vrstu kontrole i nameće narativ o iluziji masovne mobilizacije opozicione strane – napominje Vranić.
„Dve faze protesta“
Medijski analitičar Nikola Tomić ocenio je da se studentske blokade i protesti mogu podeliti u dve faze. Kako navodi, za njega je do kraja februara studentski pokret delovao i gradio se kao neka vrsta društvenog pokreta koji je bio i nad politički.
– Pa čak u nekim svojim elementima i antipolitički. Uspeo je u nečemu veoma važnom. Prvo, da uzdigne na pijedestal principe odgovornosti i transparentnosti u javnom govoru i u svesti mnogih građana, sa kojima smo, i kao država i kao društvo, kuburili dugi niz godina ili decenija. Drugo, studenti su svesno ili ne, namerno ili ne, uspeli da kanališu nezadovoljstvo jednog realno nemalog broja građana na nenasilni način – kaže Tomić.
Pročitajte još
Naglašava da je pokret u političku fazu ušao sa putovanjima studenata u Strazbur i Brisel.
– Sa jedne strane, to je bio i njihov pokušaj internacionalizacije i ideologizacije protesta kao prozapadnog ili proevropskog – zaključuje Tomić.
Studenti, opozicija i ulazak na političku scenu
Profesor Vranić smatra da su u podeli karata u prethodnih šest meseci, profesori i mnogi drugi očekivali nešto što studenti nisu deklarativno obećali.
– Ponašali smo se pomalo detinjasto, ako to tako može da se kaže. Studentske blokade su instrument za ispunjavanje četiri osnovna studentska zahteva. Sada je došlo do politizacije, ali je ona podstaknuta očekivanjima koja sada angažovani građani, čak i kroz ove zborove, pokazuju, a to je da sada studenti moraju da urade nešto – ukazuje Vranić.
Foto: Una Škandro / Ringier
Pojašnjava da je sve vreme prisutan jaz između opozicije i studenata.
– Studenti su već tada mogli da kažu, imate opoziciju, izvolite pa je podržite. Sa druge strane, opozicija je tražila prelaznu vladu koju su studenti, kolokvijalno rečeno, iskulirali. Nije bilo napadanja, ali nije bilo ni saradnje. Ne možete imati politiku u kojoj ste odsekli sve mostove – smatra Vranić.
Govoreći o potencijalnim vanrednim izborima, Vranić podseća na kalendar prethodnih izbora na raznim nivoima i činjenicu da će u pojedinim opštinama lokalni izbori, prema redosledu, biti održani u 2026. godini.
– Dakle, 2022. godine imali smo opšte izbore, predsedničke, beogradske i izbore za 12 lokalnih samouprava. Njihovi redovni izbori su 2026. godine, u aprilu. Ako pratimo logiku Srpske napredne stranke, nije isključeno da će ti izbori poslužiti kao poligon ili test – navodi Vranić.
Naglašava da mu se čini da izbora, u svakom slučaju, neće biti pre konstituisanja Pokreta za narod i državu, čije je formiranje zakazano za 28. jun i Vidovdan.
(RTS)