Pokreti, pa i ovaj, odgovor su na krizu poverenja prema strankama ne samo u Srbiji, nego širom sveta
Do Vidovdana, 28. juna, znaće se ideološko-programski okvir i konture, ko su ljudi koji će se priključiti pokretu i da li će i druge stranke biti njegov deo
Pokret koji je predsednik Aleksandar Vučić počeo da formira predstavljanjem inicijativnog odbora trebalo bi da bude odgovor na društvenu krizu, ali i krizu poverenja prema političkim strankama, ocenjuju analitičari. Kako kažu, članovi inicijativnog odbora novog pokreta su ljudi naučnih i profesorskih karijera koji ne izazivaju podele u društvu, ali s druge strane nisu ni dovoljno poznati široj javnosti.
Vučić je u nedelju i formalno započeo proces stvaranja dugo najavljivanog pokreta tako što je predstavio 12 članova Inicijativnog odbora. Prema najavama, pokret bi trebalo zvanično da počne sa radom 28. juna, ali prvi korak ka tome mogao bi mnogo toga da otkrije.
Blic preporučuje
„ZAPOČELI SMO VELIKI POSAO“ Održan prvi sastanak inicijativnog odbora pokreta kojeg je Vučić najavio: „Danas se iscrtavaju konture i put ka dobroj i sigurnoj budućnosti naše Srbije“ (FOTO, VIDEO)
VUČIĆ I JOŠ 11 LJUDI Evo ko je u inicijativnom odboru za osnivanje pokreta: Akademici, profesori, lekari…
Klačar: Nije novost da stranke žele da se reformišu
Bojan Klačar, izvršni direktor CESID-a, kaže za „Blic“ da nije novost da stranke žele da se reformišu i promene pošto smo to „imali na različite načine od devedesetih godina“.
– Specifičnost u ovom slučaju je što se na promene odlučila vladajuća stranka posle 13 godina na vlasti, pa se iz vladajuće stranke ide u pokret – kaže Klačar.
Foto: Zoran Ilić / Ringier
Klačar kaže da su četiri razloga za to:
- Pokreti su odgovor na krizu poverenja prema strankama ne samo u Srbiji, nego širom sveta.
- Pokreti su više objedinjujuće organizacije nego političke stranke koje se percipiraju kao zastupnici parcijalnih interesa.
- U pokrete mogu da uđu različiti akteri i nestranačke ličnosti, odnosno i ljudi iz nekih drugih stranaka koji ne žele da uđu u SNS.
- Pokreti su adekvatniji odgovor na društvenu krizu nego stranke.
Četiri poruke Inicijativnog odbora na „prvu loptu“
Kada je reč o članovima Inicijativnog odbora za formiranje pokreta, Klačar ocenjuje da se mogu izvući četiri zaključka:
Foto: buducnostsrbijeav / screenshot
- Reč je o „uglednim ljudima sa širokim obrazovanjem i velikim naučnim i profesorskim karijerama“.
- Svi članovi Inicijativnog odbora su „zrelijih godina i zadovoljavaju potrebe ključnog dela biračkog tela SNS“.
- Postoje i „pripadnici nacionalnih manjina – albanske i mađarske“.
- Članovi Inicijativnog odbora „ne mogu da izazovu kontroverze, niti podele u javnom mnjenju“.
Dva nedostatka Inicijativnog odbora
S druge strane, Klačar uočava i dva nedostatka u vezi sa članovima Inicijativnog odbora:
- Članovi odbora imaju biografije, ali nisu poznati široj javnosti i „nisu dovoljno vidljivi“.
- Nema mlađih ljudi u Inicijativnom odboru koji bi možda mogli bolje da razumeju studentske zahteve.
„Do 28. juna treba naći ostatak ljudi“
Klačar dodaje da će sledeći korak biti znatno izazovniji u vezi sa formiranjem pokreta.
– Do 28. juna treba naći ostatak ljudi koji će ući u pokret. Do tada će se znati i ideološko-programski okvir i konture, ko su ljudi koji će se priključiti pokretu i da li će i druge stranke biti deo tog pokreta. Takođe, videćemo da li će formiranjem pokreta SNS ostati u nekoj vrsti prošlosti ili će sačuvati svoju autonomiju – kaže Klačar.
Nova vlada uvod kako će izgledati pokret?
Kako kaže, do formiranja pokreta očekuje se i međukorak, a to je nova vlada.
Foto: Mitar Mitrović / Ringier
– Nova vlada bi mogla da bude nekakva vrsta uvoda kako će izgledati pokret. Videćemo ko će participirati u novoj vladi, kakav će biti pristup. Za očekivati je i da oni koji uđu u novu vladu kao eksperti ili podržavaoci SNS uđu i u novi pokret – kaže Klačar.
Vasiljević: Paradoks da pokret formira vlast
Jelena Vasiljević, viša naučna saradnica Instituta za filozofiju i društvenu teoriju, smatra da je paradoks „činjenica da formiranje pokreta inicira vlast, odnosno predsednik države koji uživa najveću političku moć u zemlji“.
– Ako je zaista reč o društvenom pokretu, on bi se već formirao i mi bismo imali ljude koji u njemu deluju. Mislim da je u pitanju samo još jedna poluga moći koju Aleksandar Vučić pokušava da iskoristi. Sad će biti jako teško uveriti bilo koga da je reč o jednom autentičnom društvenom pokretu gde su sad neki potpuno drugi ljudi koji nisu ukaljani politikom, a da je sve to pod palicom predsednika države – rekla je Vasiljević za „Euronews Srbija“.